Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) nedavno je donio naputak kojim nalaže svojim područnim uredima da prijave obiteljske liječnike prekršajnom sudu ukoliko se utvrde nepravilnosti u poštivanju ugovornih obveza. Odluka je izazvala veliku zabrinutost među liječnicima, a osobito u Koordinaciji hrvatske obiteljske medicine (KoHOM). Koordinacija je ocijenila da je naputak neprihvatljiv i dodatni udar na već devastirani sustav obiteljske medicine.
Nerazmjer kontrola i posljedice na obiteljsku medicinu
Podaci pokazuju da se preko 98% kontrola HZZO-a provodi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a unutar nje čak 97% u obiteljskoj medicini. Ovaj nerazmjer dodatno otežava situaciju u sektoru koji već sada pati od nedostatka kadra i loših radnih uvjeta. Mladi liječnici sve više izbjegavaju specijalizaciju obiteljske medicine. To rezultira time da pacijenti ovise o 273 obiteljska liječnika starija od 65 godina, koji su već ostvarili uvjete za mirovinu.
Rizik za liječnike: Sudske prijave zbog medicinskih odluka
Prema novom naputku, obiteljski liječnici mogu biti prijavljeni prekršajnom sudu ukoliko HZZO odluči da pacijent nema pravo na određene medicinske usluge, poput trakica za mjerenje šećera u krvi, putnog naloga, njege u kući ili bolovanja. Ova praksa može dodatno povećati pritisak na liječnike, koji često donose odluke u najboljem interesu pacijenata, temeljem stručnih smjernica i specifičnih zdravstvenih potreba svakog pojedinca.
Problemi s administracijom i bolničkim sustavom
Osim što se suočavaju s potencijalnim sudskim prijavama, obiteljski liječnici su i dalje opterećeni administrativnim zadacima koji im onemogućuju fokus na liječenje pacijenata. HZZO nije osigurao provedbu svojih vlastitih odluka, primjerice u vezi s izdavanjem internih uputnica od strane bolničkih liječnika i naručivanjem pacijenata na pretrage. Također, primarni liječnici i dalje moraju ručno prepisivati nalaze kako bi opravdali bolovanja, iako bi ti podaci trebali biti automatski dostupni u zdravstvenom sustavu.
Bolovanja pod posebnim nadzorom
Naputak HZZO-a poseban naglasak stavlja na privremenu nesposobnost za rad, odnosno bolovanja, sugerirajući da se njihovo trajanje može precizno matematički odrediti. U KoHOM-u tvrde da liječnici donose odluke o bolovanju temeljem stručnih procjena i individualnih potreba pacijenata. Na koncu to čini dodatni pritisak od strane HZZO-a nepotrebnim i kontraproduktivnim.
Aneks ugovora i neizvjesna budućnost
Umjesto pregovora s obiteljskim liječnicima i domovima zdravlja o novom ugovoru, HZZO nameće Aneks ugovora na godinu dana, bez ikakvih izmjena. Ovakav pristup dodatno će destimulirati liječnike i otežati ionako problematičnu situaciju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
