Prema najnovijim podacima Eurostata za 2024. godinu, Hrvatska se svrstala među tri zemlje Europske unije s najvećim rastom cijena. Inflacija u Hrvatskoj iznosila je 4%, odmah iza Rumunjske (5,8%) i Belgije (4,3%). Iako su cijene u EU generalno nastavile rasti nešto sporijim tempom u odnosu na prethodne godine, život u Hrvatskoj postaje sve skuplji. Taj se trend osjeti u svakodnevnim troškovima građana.
Cijene hrane i stanovanja na razini razvijenih zemalja
Najviše su poskupjeli osnovni životni troškovi – hrana i usluge. Hrvatski građani tako danas plaćaju prehrambene proizvode po cijenama usporedivima s onima u Njemačkoj, Italiji ili Nizozemskoj. Iako su troškovi stanovanja, vode i energije nešto niži od europskog prosjeka, cijena kvadrata nekretnina stalno raste. Hrvatska se prema ukupnim troškovima života nalazi na 26. mjestu među 30 analiziranih zemalja.
Skupoća života odražava se na mogućnost odlaska na godišnji odmor
Ljetovanje postaje sve nedostupnije prosječnom građaninu. Čak 38% Hrvata ne može si priuštiti sedmodnevno ljetovanje izvan vlastitog doma. To Hrvatsku svrstava na peto mjesto u EU po ovom kriteriju. Ispred nas su Rumunjska (58,6%), Grčka (46%), Bugarska (41,4%) i Mađarska (39,3%). S druge strane, u Švedskoj samo 11,6% stanovnika ne može otići na ljetovanje. U Luksemburgu taj udio još manji – 8,9%.
Ljetovanje u Hrvatskoj skuplje nego u susjedstvu
Zanimljivo je da mnogi Hrvati više ne biraju vlastitu zemlju za odmor jer im je – preskupa. Prema mišljenju putničkih agencija i ekonomskih stručnjaka, ljetovanje u Hrvatskoj postalo je manje isplativo u usporedbi s putovanjima u susjedne zemlje, gdje je razina usluge često viša, a cijene niže. Ministar turizma Tonči Glavina već je upozorio domaće iznajmljivače i ugostitelje na potrebu umjerenijeg formiranja cijena kako bi Hrvatska ostala atraktivna destinacija.
Teškoće u suočavanju s izvanrednim troškovima
Osim ljetovanja, mnogim hrvatskim građanima problem predstavlja i suočavanje s neplaniranim troškovima. Čak 35% stanovništva u 2024. godini ne bi moglo financirati popravak perilice, automobila ili bilo kakav drugi hitan trošak između dvije plaće. Iako je to poboljšanje u odnosu na prošlu godinu kada je taj udio bio 41%, još uvijek smo daleko od razine stabilnosti kakva postoji u, primjerice, Nizozemskoj gdje je taj udio svega 17%.
Rizik od siromaštva i socijalne isključenosti i dalje iznad EU prosjeka
U 2024. godini čak 23% Hrvata bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Iako je to nešto ispod prosjeka nekih istočnoeuropskih zemalja poput Bugarske (30,3%) i Rumunjske (27,9%), i dalje je iznad prosjeka Europske unije. Usporedbe radi, u Češkoj je samo 11,3% stanovništva bilo izloženo sličnom riziku, što je najmanji udio u EU.
Hrvatska troši manje od većine zemalja EU
Stvarna individualna potrošnja po stanovniku u Hrvatskoj i dalje je znatno ispod prosjeka EU. Iako je prosječna potrošnja u EU porasla s 25.150 eura u 2023. na 26.240 eura u 2024., Hrvatska se nalazi u skupini s Bugarskom i Mađarskom koje troše ispod 85% europskog prosjeka. Ovaj podatak dodatno potvrđuje koliko je život u Hrvatskoj izazovan za prosječnog građanina.
