Home Biznis Ljubljansko Delo o hrvatskom tržištu rada: Radnika u Hrvatskoj fali kao “vode...

Ljubljansko Delo o hrvatskom tržištu rada: Radnika u Hrvatskoj fali kao “vode u Sahari”

727
0

Ljubljansko Delo je prošli mjesec objavio reportažu iz Zagreba u kojoj se dotaknuo problema nedostatka radne snage u Hrvatskoj.

Pod naslovom “Konobari iz Ukrajine, učitelji u mirovini” list Delo je posebno istaknuo nedostatak radne snage u “sektoru turizma, ugostiteljstva i građevinarstva”

Ovih dana, a zapravo rasprava traje već dosta dugo, pokrenuta je tema o nedostatku radne snage – uglavnom u turističkim područjima Hrvatske, od Istre i Kvarnera do juga zemlje, Dubrovnika. No, “najplavlje more i najžutije sunce”, kako se Hrvati vole hvaliti plavetnilom svog mora i toplom klimom, privuklo je mnoge Ukrajince. I ne samo kako bi uživali ​​na obali, već i radili, zarađivali.

Prije nekog vremena glavni predstavnici iz sektora turizma i uslužnih djelatnosti dali su do znanja da u tom sektoru nedostaje najmanje 30.000 radnika. “Sada samo žanjemo ono što smo sijali posljednjih godina. Imamo bezvoljne mlade ljude koji ssu daleko od toga da se žele obrazovati za zanimanja poput konobara, kuhara i slično, a za njih nisu kvalificirani. Međutim, oni koji su imali sve potrebne kvalifikacije i obrazovanje odavno su emigrirali u mjesta gdje su plaće mnogo veće. Oni koji dolaze, uglavnom su iz zemalja bivše Jugoslavije, dolaze na dva ili tri mjeseca i odlaze ”, rekao je Vedran Jakominić, voditelj udruge ugostitelja Kvarnera i Istre.

Ovih je dana moj kolega Viktor Vresnik u zagrebačkom Jutarnjem listu spomenuo kako čita vijesti s hrvatske obale. “Svi grčevito traže radnike. Hoteli bi odmah zaposlili pet tisuća radnika, a ugostiteljstvo bi odmah zaposlilo ukupno deset tisuća ljudi ”, piše Vresnik.

U svim područjima nedostaje radnika

Mnogi Hrvati koji raspravljaju o aktualnim dnevnim ekonomskim i političkim pitanjima slažu se da je problem mnogo širi. Širi od turizma. Nedostaje radnika u gotovo svim sektorima gospodarstva u kojima je – barem prema trenutnim podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje – 126.000 nezaposleno, a oglašeno je 118.000 novih radnih mjesta.

Prilično je značajno da je od početka 2021. do ljeta izdano 32.813 radnih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj. Broj imigranata iz Azije raste, posebno iz Nepala. Ukrajinci su, međutim, posebna priča. Prema izvješćima raznih turističkih odredišta “lijepe njihove”, oni su radna snaga koju najviše žele u turističkom sektoru – ako već ne mogu biti domaći.

Priča se da su “iznimno profesionalni i pouzdani”, no u Hrvatskoj se odjednom pojavilo poprilično posredničkih agencija koje se brinu o zapošljavanju radnika isključivo iz Ukrajine. Podaci koje je ovih dana objavila Slobodna Dalmacija govore: u posljednjih godinu-dvije više od stotinu tvrtki zaposlilo je ukrajinske radnike samo na zadarskom području; ne samo u turizmu, koji je sada, usred ljeta, najaktualnije područje zapošljavanja. Primjerice, samo jedna od najvećih turističkih tvrtki u Dalmaciji, Zadar Turisthotel, ove je sezone zaposlila gotovo pola stotine Ukrajinaca.

Ukrajinci na dalmatinskim otocima i u Lici

Jedinstvenu ulogu u ovoj priči ima kulturna udruga pod nazivom Bila Hrvatska / Bila Hrvatska, koja je nedavno osnovana sa željom za jačanjem kulturne suradnje između Hrvatske i Ukrajine, a posebno između Dalmacije i grada Lvov. Zašto? Prema nekim arheolozima, Hrvati su na području zapadne Ukrajine živjeli od 2. do 12. stoljeća, a tijekom kasnijih seoba naselili su se i na obalama Jadranskog mora.

Arheolozi s Instituta Ivan Franko u Lavovu također su otkrili da je u spomenutom razdoblju na području zapadne Ukrajine bilo čak 512 gradova i naselja Bijelih Hrvata koji su formirali državu Bila Hrvatska. Zadarski fotograf Aleksandar Bonačić, koji je jedan od osnivača udruge Bila Hrvatska (zajedno s kolegama Borisom Zubčićem i Markom Lokasom, a sadašnji prvi čovjek udruge je Marin Lerga, koji je i vlasnik brokerske kuće), čak je uvjeren da su „Ukrajinci bili Hrvati, ili kako kažu u Ukrajini, bili Horvati i Hrvati u današnjoj Hrvatskoj – jedna te ista nacija. O tome se u Hrvatskoj malo ili gotovo ništa ne zna! ”

Sada je projekt Bila Hrvatska u Ukrajini eksplodirao. Kulturna suradnja prerasla je u poduzetništvo i svojevrsni uvoz radnika u Hrvatsku. Mnogi električari na području Zadra već su Ukrajinci, glavni tehnolog u Tvornici kruha Zadar je iz Ukrajine, a u tvornici srdela u mjestu Sali na Dugom otoku zaposleno je poprilično cijelih obitelji iz Ukrajine. Obitelji u Salima pripremaju sve što im je potrebno za boravak na otoku. I ne samo na Dugom otoku, nego i na nekim drugim otocima te u tradicionalno gospodarski zaostaloj Lici.

Domaći stanovnici, koji uz čašu ljetnog osvježenja raspravljaju o aktualnim gospodarskim i političkim temama usred Zagreba, raspravlju i o činjenici da sve više hrvatskih škola ostaje bez učenika, jer nema djece, što će zatvoriti mnoge škole, ali nedostaje i učitelja. Stoga ne čudi da su vlasti u Zagrebu”ozbiljno razmotrile” mogućnost da se profesori i učitelji u mirovini vrate iz mirovine za učiteljsku stolicu na godinu ili dvije. (Dejan Vodovnik, Delo)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here