Unatoč početku sveopće krize, protekla godina zaključena je s novim prometnim rekordom riječke luke jer je praktično u posljednjim danima stare godine premašena magična brojka od šest milijuna tona suhog tereta, čime je dostignuta razina prometa iz 1987. godine, kada je u luci bilo zaposleno nevjerojatnih 7.500 radnika. Iako su sasvim nezahvalne usporedbe kapitalističkog sistema slobodnog tržišta i dogovorne socijalističke ekonomije, zanimljivo je napomenuti da u Luci danas radi oko 970 ljudi ne računajući kooperante, što znači da je sedam puta manji broj radnika ostvario jednak promet onome od prije dvadesetak godina. Zanimljivo je također da tada u Rijeci nije bilo komercijalnih brodara jer je svoju matičnu luku ticalo oko 65 brodova u floti bivšeg Croatia Linea, odnosno bivše Jugolinije, pa su tada i čekanja na iskrcaj bila daleko veća, dok je vrijeme utovara ili istovara moglo biti daleko komotnije i duže nego što je danas slučaj kada Hrvatska više nema tako moćnog nacionalnog brodara i kada se te usluge pružaju isključivo na komercijalnim osnovama.
Prošle godine riječka Luka pretovarila je 169.000 TEU-a i to je apsolutni rekord u kontejnerskom prometu, čak i ukoliko se računaju »zlatne godine« socijalizma kada je najbolja bila 1989. godina sa svega 55.000 TEU-a. Tu je ujedno i najvidljivija promjena tehnologije rada u lukama jer se gotovo sve vrste tereta sele u kontejnere, zbog čega neizbježno pada udio generalnog i drugih vrsta tereta. Ovakvi zaključni rezultati rada u 2008. godini nedvojbeno su dobri i prema predsjedniku Uprave Luke Rijeka, Denisu Vukorepi, koji naglašava da će i u financijskom dijelu biti ostvareno pozitivno poslovanje negdje na razini 2007. godine.
– Možemo biti zadovoljni ne samo prometom, već i dokapitalizacijom, obavljenim pripremama za produženje koncesije, pa i činjenicom da smo unatoč sve većem utjecaju krize podigli plaće za 6 posto, čime smo došli do razine od 10-tak posto veće plaće u odnosu na republički prosjek. Nažalost, možemo se samo nadati da ćemo sve ove brojke zadržati u ovoj godini, jer se globalna kriza sve više osjeća na svim razinama. Sada je nemoguće precizno predvidjeti što će se događati, ali će svakako presudna biti prva tri mjeseca nakon čega bismo mogli znati dugoročniju prognozu. Branit ćemo svaku tonu tereta i svako radno mjesto koliko god je to moguće, ističe Vukorepa, dodajući kako zasad nitko u Luci unatoč krizi ne želi ni razmišljati o nekom smanjenju plaća ili gubitku radnih mjesta. Ako do toga dođe, prije svega će biti nužno postići što bolju komunikaciju i suradnju Uprave Luke i socijalnih partnera kako bi se na vrijeme dogovorila strategija u novim, bitno lošijim uvjetima poslovanja. Tu će naravno najosjetljivija biti radna mjesta s ugovorima o radu na određeno vrijeme, kakvih u Luci ima oko 70.
Zaključivanje godine u najvećoj hrvatskoj luci otkriva i neke druge trendove, pa je tako vidljivo da najvažniji riječki partner tradicionalno ostaje Mađarska na koju otpada oko 20 posto ukupnog tereta iz Rijeke. Tu su također i Austrija, Češka, Slovačka te posebno Srbija, koja bilježi najveću ekspanziju u udjelu prometa u Rijeci.
Ravnatelj Lučke uprave Bojan Hlača tvrdi kako nitko ne smije imati iluzija o tome da će ova godina biti teža, pa zbog toga naglašava da u nju treba ući s realnijim, odnosno skromnijim očekivanjima. Dodaje da je ukupan promet prošle godine iznosio oko 13 milijuna tona, te pojašnjava da je rekordan bio suhi teret, dok ostvarenje od približno 7 milijuna tona tekućeg tereta u Omišlju predstavlja određenu stagnaciju opet zbog globalne krize i poremećaja na tržištu nafte.
– Svaka usporedba rada u luci u bivšoj državi i danas može biti zanimljiva u kontekstu brojki, ali se objektivno to ne može usporediti zbog drastično različitih uvjeta poslovanja. Te brojke mogu u budućnosti biti i nešto skromnije, ali sam siguran u to da će riječki prometni pravac i dalje ostati zamašnjak razvoja cijele Rijeke, Županije, pa i Hrvatske, ističe Hlača uz pojašnjenje kako je upravo riječka luka razlog pokretanja niza infrastrukturnih investicija, kao što su gradnje cesta i terminala, jednako kao što će se upravo zbog luke sutra graditi nizinska pruga od koje će direktnu korist imati cjelokupno gospodarstvo, ali i građani Hrvatske. (novi list)
