Udruge Krizni Eko Stožer Marišćina i Uzor danas su u javnosti iznijele niz netočnih podataka i neutemeljenih tvrdnji vezano uz uvođenje cjelovitog sustava gospodarenja u Hrvatskoj, ističe se u reagiranju Ministarstva zaštite okoliša i prirode na tekst KESM traži smjenu ministra Zmajlovića
‘Shvaćamo da pojedine udruge traže pozornost javnosti, ali to nikako ne bi smjele činiti senzacionalizmom, iznošenjem netočnih podataka vezano uz realizaciju projekata izgradnje centara za gospodarenje otpadom i osiguranja sredstva iz EU fondova te paušalnih i ničim utemeljenih izjava o „neprihvatljivoj“ tehnologiji.U cilju ispravnog informiranja javnosti, važno je točne i utemeljene činjenice učiniti javno dostupnima.
Vrijednost 13 centara za gospodarenje otpadom, koliko će ih ukupno u Hrvatskoj biti izgrađeno, procijenjena je na 4,8 milijardi kuna. Od toga iznosa, oko 70% sredstava dolazi iz EU fondova, a ostatak do 90% osiguran je u proračunu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Dokraja 2014. s probnim radom će početi centri za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun – kao što je i rečeno, te time u funkciju stavljamo prva dva takva centra u Hrvatskoj . U sljedećih šest mjeseci 6 projekata ide na prijavu za sufinanciranje iz EU fondova –Bikarac, Piškornica, Biljane Donje, LučinoRazdolje, Babina Gora i Lećevica, a za 5 preostalih centara pripremaju se dokumenti potrebni za prijavu za EU sufinanciranje. Projekt izgradnje centra ima više faza a faza prijave za sredstva EU zasigurno je jedna od najvažnijih. Ukoliko posao nije odrađen kako treba, prijavu uopće nije moguće izvršiti a zasigurno se prijava ne radi s dokumentacijom koja ne zadovoljava uvjete sufinanciranja. To što sama prijava tek predstoji ni u kojem slučaju ne znači da sredstva nisu osigurana, kako predstavnici dviju udruga pogrešno pokušavaju predstaviti javnosti. Sredstva potrebna za izgradnju svih centara za gospodarenje otpadom Hrvatskoj osigurana su u Kohezijskom fondu. Po Operativnom programu „Zaštita okoliša“ za razdoblje 2007-2013. Hrvatska je od Europske unije na raspolaganje dobila 2,1 milijardu kuna za sufinanciranje projekata iz zaštite okoliša. Od toga je 562 milijuna kuna namijenjeno za sufinanciranje projekata iz gospodarenja otpadom, a za projekte gospodarenja vodama 1,5 milijardi kuna. Sva raspoloživa sredstva u potpunosti će se povući i realizirati u planiranom roku do kraja 2016.
Za apliciranje će uskoro biti spremni i projekti za EU fondove za financijsko razdoblje 2014. – 2020. za koje će Hrvatskoj na raspolaganju biti značajno veći ukupni iznos sredstava za ovu namjenu.
Dakle, sredstva za izgradnju centara za gospodarenje otpadom su osigurana i povlače se po izrađenoj dokumentaciji i aplikaciji projekata.
Netočan je i navod dviju udruga da je od ukupne cijene centra Marišćina u visini 88,7 milijuna eura dogovoreno EU financiranje u iznosu od 25,6 milijuna eura, odnosno 28,9% ukupne investicije.
Ukupna vrijednost projekta izgradnje Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina iznose 277 milijuna kuna. IzOperativnog programa ‘Okoliš’se sufinancira sa 196,8 milijuna kuna što iznosi 71% ukupne vrijednosti centra, dok je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao 14,8 milijuna kuna, odnosno dodatnih 5,4% sredstava. Primorsko-goranska županija i Grad Rijeka izgradnju ŽCGO-a Marišćina sufinanciraju sa 64,8 milijuna kuna što je 23,6% ukupne vrijednosti.
Nisu točni niti navodi o centrima za gospodarenje otpadom kao „zastarjeloj, skupoj i štetnoj tehnologiji“.Svaki novi projekt za centar radi se tako da se primjenjuje načelo ‘5% najbolje raspoložive tehnologije’ – u tom smislu, projekt za svaki centar u fazi izrade projekta predstavlja tehnološki vrh. Centri za gospodarenje otpadom su moderna postrojenja u kojima se obrađuje miješani komunalni otpad koji nije odvojeno prikupljen na mjestu nastanka te se nakon obrade u centru njegova količina koja završava na odlaganju svodi na minimum. Ovakva postrojenja nisu novost, do sada ih je u Europi izgrađeno više od 300, a posluju po najvišim standardima zaštite okoliša. Svaki centar mora ishoditi okolišnu dozvolu, kojom se jasno definiraju uvjeti rada i praćenje utjecaja na okoliš.
Republika Hrvatska Zakonom o održivom gospodarenju otpadom kao i obavezama preuzetima u pregovorima za pristupanje EU obvezala se do kraja 2018. godine uspostaviti cjeloviti sustav gospodarenjaotpadom, a on počiva na tri ključna stupa – razvrstavanju otpada, sanaciji postojećih odlagališta otpadom i izgradnji mreže centara za gospodarenje otpadom. Time ostvarujemo naš glavni cilj – a to je smanjenje odlaganja otpada na odlagališta i povećanje reciklaže čime osiguravamo čišći okoliš i veći kvalitetu života svih naših građana’, zaključuje se u reagiranju.
