Termoelektrana Plomin 3, jedan od ključnih investicijskih projekata nove vlade, po svemu sudeći, bit će uzrok nove eskalacije sukoba unutar vladajuće koalicije. Dapače, dok predstavnici Ministarstva gospodarstva i HEP-a intenzivno traže potencijalne investitore te planiraju raspisivanje natječaja već u lipnju, sve je više naznaka da bi Ministarstvo zaštite okoliša moglo negativno ocijeniti studiju utjecaja na okoliš, čime bi ovaj projekt bio zaustavljen, ako ne trajno, onda barem na nekoliko godina dok se ne izradi izmijenjena verzija projekta. Iako u Ministarstvu zaštite okoliša o tome službeno ne žele govoriti, tvrdeći kako je postupak ocjene studije u postupku, neslužbeno se može doznati da je već utvrđen niz ozbiljnih nedostataka tog dokumenta.
Osim same činjenice da gradnja termoelektrane na ugljen nije usklađena s lokalnim urbanističkim planovima, spornom se smatra i činjenica da u studiji nije precizno analizirano trajno rješenje zbrinjavanja ugljikova dioksida proizvedena u elektrani.
U studiji se navodno spominje kako se to namjerava postići tehnologijom hvatanja ugljika, ali ne specificira kako. Hvatanje ugljika (eng. carbon capture and storage) tehnologija je kojom se ugljik iz ispušnih para elektrana utiskuje u podzemno skladište – najčešće stare naftne ili plinske bušotine. U slučaju Plomina 3 za to bi mogla biti pogodna sjevernojadranska plinska polja, no u Ministarstvu zaštite okoliša problemom smatraju što u studiji utjecaja na okoliš nije razrađeno kako se ugljik planira dopremiti dotamo.
Također, problematično bi moglo biti i to što nije provedena procjena prekograničnog utjecaja na okoliš, što je obveza Hrvatske temeljem konvencije ESPOO, kojoj su potpisnice i Slovenija i Italija. Da u ministarstvu koje vodi Mirela Holy projekt Plomina 3 smatraju problematičnim svjedoči i nedavni nastup pomoćnika ministrice Davora Škrleca na tribini o tom projektu održanoj u Labinu. Škrlec je tamo iznio niz kritika na račun ekoloških, ali i ekonomskih kvaliteta projekta, ustvrdivši kako smatra da će teško biti pronaći investitore za Plomin 3 zbog iznimno velikih troškova za kupnju ugljikovih kvota. To nije prvi put da je netko od dužnosnika Ministarstva u javnosti iznio kritike na račun HEP-ova projekta u Labinu, a svaki put takve bi izjave izazvale burne reakcije unutar nacionalne elektroenergetske kompanije. U HEP-u i Ministarstvu gospodarstva zastupaju stajalište da je Plomin 3 iznimno kvalitetan projekt, kako s ekološkog tako i s energetskog aspekta, čak i uz trošak za dodatne kvote ugljikovih emisija koje će HEP morati kupovati. Prema europskoj regulativi, svaka država dobit će godišnje kvote ugljikovih emisija, a ako ih prekorači, morat će kupovati dodatne.
Iako se u domaćoj javnosti moglo čuti kako ta obveza negativno utječe na isplativost Plomina 3, činjenica je da su ti troškovi uključeni u projektnu studiju o isplativosti. Iza međuresornih nesuglasica o Plominu 3 stoga se može razaznati početak novog sukoba na relaciji Radimir Čačić – Mirela Holy, čije su nesuglasice započele još prilikom donošenja Čačićeva prijedloga Zakona o osnivanju Centra za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicije, koji je na inzistiranje Holy povučen iz procedure na doradu. U Ministarstvu zaštite okoliša indirektno su se ogradili od Škrlecovih tvrdnji, poručivši kako će službeni stav ministarstva o projektu biti u konačnoj ocjeni studije utjecaja na okoliš, no čini se prekasno za novi sukob na relaciji SDP – HNS. Sukob koji će kao i dosad, svi akteri odlučno – demantirati.(večernji list)
