Znanstvenici su u sklopu istraživanja pelagičnih vrsta morskih pasa u Jadranu postavili satelitski odašiljač na modrulja dugog gotovo dva metra. Očekuje se da će uređaj u narednih šest mjeseci prikupiti i poslati važne podatke o dosad slabo istraženom kretanju ove strogo zaštićene vrste u Jadranskom moru.
Promjene migracija zbog klimatskih utjecaja
Migracije morskih pasa u Mediteranu još uvijek su slabo proučene, a zbog klimatskih promjena moguće je da su i njihovi putevi kretanja značajno promijenjeni. Voditelj istraživanja s Odjela za studije mora Sveučilišta u Splitu, Alen Soldo, ističe važnost praćenja ovih promjena za bolje razumijevanje ekosustava.
Istraživanje pod međunarodnim pokroviteljstvom
Projekt je realiziran uz podršku CIESM-a (Mediteranske znanstvene komisije) sa sjedištem u Monacu, te pod pokroviteljstvom Princa Alberta II. Sudjelovala je i Loriane Mendez, voditeljica projekta praćenja vrhunskih morskih predatora u Mediteranu i Crnom moru.
Zaštita morskih pasa kroz zakon i edukaciju
Morski psi u Jadranu su strogo zaštićene vrste, a svako neovlašteno uznemiravanje kažnjava se zakonom. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije izdalo je sve potrebne dozvole za provedbu istraživanja. Morski psi imaju ključnu ulogu u očuvanju morskih ekosustava, no često su pogrešno percipirani kao opasni predatori. Soldo naglašava da zaštita ove vrste uključuje strožu kontrolu ribolova, zabranu izlova ugroženih vrsta i edukaciju javnosti.
Hrvatska prednjači u zaštiti, ali podaci još nedostaju
Iako su neke vrste morskih pasa već zaštićene zakonodavstvom EU i Hrvatske, provođenje mjera često nije dovoljno učinkovito. Hrvatska, unatoč dodatnim mjerama zaštite koje je uvela, treba dodatno istražiti populaciju morskih pasa u Jadranu jer su podaci još uvijek nedostatni.
Terensko istraživanje na srednjodalmatinskim otocima
Istraživanje je provedeno tijekom ljeta u akvatoriju između otoka Jabuke, Korčule, Brača i Šolte. Koristio se ribarski brod gospodarskog ribara Tonćija Alajbega, koji je obavljao uobičajeni lov tune i igluna plutajućim parangalima. Tijekom lova zabilježeni su slučajni ulovi različitih vrsta hrskavičnih riba koje su odmah bile puštene neozlijeđene.
Zanimljivi nalazi tijekom istraživanja
Među slučajnim ulovima bile su i strogo zaštićene vrste poput žutuge ljubičaste, morskog psa čukova, mekeša i mačke mrkulje. Također, nije zabilježen nijedan ulov ptica, što je često problem kod plutajućih parangala. Ulovljena su dva modrulja, a na jednog je postavljen satelitski odašiljač.
Modrulj prati Jadran i šalje podatke
Modrulj dugačak skoro dva metra sada pliva Jadranom i prikuplja podatke o svom kretanju. Odašiljač će nakon šest mjeseci izaći na površinu mora i poslati prikupljene informacije. Iako je praćenje samo jednog jedinke samo početak, znanstvenici se nadaju da će rezultati potaknuti daljnja istraživanja.
Ugroženost morskih pasa u Mediteranu i Jadranu
Mediteran je poznat kao more opasno za morske pse i raže. Otprilike 60 posto vrsta hrskavičnih riba koje žive u Mediteranu smatra se ugroženima. Situacija u Jadranu je još alarmantnija — oko 70 posto vrsta koje stalno ili povremeno žive u ovom moru ugroženo je. Tri vrste koje su nekada bile prisutne, poput sklata žutana, psa pilana i ražopasa, smatraju se regionalno izumrlima jer nisu zabilježene desetljećima.
Glavni uzroci ugroženosti
Prekomjerni ribolov, slučajni ulov („bycatch“), gubitak staništa i biološke karakteristike poput sporog rasta i kasnog spolnog sazrijevanja čine morske pse iznimno ranjivima. Uz to, negativni mitovi o njihovoj opasnosti doprinose nepotrebnom ubijanju i otežanoj zaštiti.
Rijetki napadi na ljude u Jadranu
Napadi morskih pasa u Jadranu su iznimno rijetki. Posljednji smrtonosni napad dogodio se još 1974. godine kod Lokve Rogoznice, dok je jedini poznati napad nakon toga bio 2008. na otoku Visu, kada je podvodni ribolovac preživio susret s velikom bijelom psinom. S druge strane, nestanak morskih pasa mogao bi uzrokovati ozbiljne poremećaje u hranidbenom lancu i narušiti ravnotežu morskih ekosustava.
