Unatoč bogatoj turističkoj ponudi, Lošinj i dalje nema redovne komercijalne letove, piše Zamaaero. Zračna luka Lošinj trenutačno funkcionira gotovo isključivo kao baza za povremene poslovne letove i rekreativne avione. Tijekom cijele 2024. godine kroz ovu zračnu luku prošlo je samo 1.554 putnika, što je prosjek od svega 130 putnika mjesečno.
Najveći promet zabilježen je u kolovozu s 576 putnika – tek nešto više od 18 osoba dnevno. Za usporedbu, 2015. godina bila je najuspješnija s 12.287 putnika. Uzletno-sletna staza duga je samo 900 metara. Iako postoje planovi za njeno produženje na 1.800 metara – uz procijenjeni trošak od 40 milijuna eura – projekt nije ni blizu realizacije.
Ogroman turistički potencijal Lošinja
Lošinj godišnje ugosti oko 445.000 turista, uz stalno naseljeno stanovništvo od oko 13.000 ljudi. Ove brojke jasno pokazuju da postoji potreba za boljom zračnom povezanošću, osobito u ljetnim mjesecima kada Lošinj postaje važno turističko odredište.
U prošlosti su na Lošinju operirali prijevoznici poput Adrie Airways, Croatie Airlinesa, Austriana i Silver Aira, koristeći zrakoplove kapaciteta do 50 mjesta. No, posljednji pokušaji redovnih linija – poput onih koje je nudio Silver Air prema Zagrebu, Puli, Splitu, Italiji i Švicarskoj – nisu bili uspješni.
Rješenje u malim i efikasnim avionima
Jedan od mogućih modela za razvoj zračnog prometa na Lošinju je korištenje malih, ekonomičnih aviona poput Cessne 208 Caravan. Ovaj tip zrakoplova ima kapacitet za 9 do 12 putnika, zahtijeva samo jednog pilota i vrlo je isplativ za kraće rute.
Predloženi raspored uključivao bi četiri dnevna leta prema Zagrebu, s dolascima koji pokrivaju sve glavne valove Croatie Airlinesa:
- Polasci s Lošinja u 6:30, 12:30, 16:00 i 19:30
- Povratci iz Zagreba u 8:30, 14:15, 18:00 i 21:15
Time bi Lošinj bio direktno povezan s domaćim i međunarodnim linijama iz Zagreba, uključujući letove prema Dubrovniku, Splitu, Osijeku, Sarajevu, Skopju i brojnim europskim metropolama.
Mogućnosti u predsezoni i posezoni
Izvan glavne sezone, dovoljne bi bile i dvije rotacije dnevno. Raspored bi i dalje omogućavao povezivanje s ključnim letovima iz Zagreba, dok bi se u vremenskim intervalima između povrataka mogli dodati sezonski letovi prema Italiji ili drugim destinacijama.
Uloga PSO modela i širenje koncepta
Za uspjeh ovakvog modela nužna bi bila podrška kroz PSO (Public Service Obligation) – državno subvencionirane zračne linije prema slabije povezanim regijama. Isti model mogao bi se proširiti i na otoke poput Brača, Korčule, Hvara, Raba i Visa.
Primjerice, Croatia Airlines bi mogla letjeti rutom Lošinj – Pula – Zagreb ili Brač – Zadar – Zagreb. Takvi „1-stop“ letovi omogućili bi putnicima s otoka direktniji pristup kontinentalnim dijelovima Hrvatske i inozemstvu. Pritom bi Pula i Zadar imali koristi od dodatnih frekvencija.
Korištenje Cessni u zimskom rasporedu
Tijekom zime, zrakoplovi tipa Cessna mogli bi se iskoristiti i za dnevne letove prema Dubrovniku i Splitu. Primjer rasporeda za Dubrovnik uključivao bi:
- ZAG 08:30 – DBV 09:45
- DBV 12:00 – ZAG 13:15
- ZAG 17:45 – DBV 19:00
- DBV 19:15 – ZAG 20:30
Dva dodatna vala dnevno bi i dalje operirali većim zrakoplovima poput Airbusa A220, čime bi se dobilo četiri dnevna leta prema ključnim destinacijama, za razliku od tri koja su bila dostupna protekle zime.
