Hrvatsko tržište nekretnina u 2025. godini osjetno je usporilo, javlja index.hr. Ukupno je realizirano 88.395 kupoprodaja, što je 21,7 posto manje nego godinu ranije. Vrijednost svih prodanih nekretnina iznosila je 7,67 milijardi eura, gotovo 17 posto manje nego u 2024. godini. Riječ je o nastavku negativnog trenda, s obzirom na to da je pad zabilježen i godinu ranije, dok je 2023. donijela tek minimalan rast tržišne aktivnosti.
Stanovi i apartmani i dalje dominiraju
Najveći dio tržišta i dalje otpada na stanove i apartmane, koji čine oko 45 posto ukupne vrijednosti svih kupoprodaja. Najviše prometa ostvareno je u Zagrebu, Zadru, Rijeci, Osijeku i Splitu, a većina transakcija koncentrirana je u relativno malom broju gradova i općina. To pokazuje da interes kupaca ostaje fokusiran na veća urbana središta i turistički atraktivne lokacije.
Sve više kupaca bira okolna mjesta
Visoke cijene stanova u velikim gradovima natjerale su dio kupaca da traže povoljnije opcije u okolnim mjestima. Područja u blizini Zagreba, Rijeke i Splita sve su traženija jer nude niže cijene kvadrata, a pritom ostaju dobro prometno povezana s gradskim centrima. Taj trend posljednjih godina dodatno mijenja kartu potražnje na domaćem tržištu nekretnina.
Obala i Kvarner među najskupljima
Najviše cijene stanova i apartmana zabilježene su na obali. Split prednjači s 4068 eura po kvadratu, Dubrovnik slijedi s 3921 eurom, a Opatija doseže 3830 eura po kvadratu. U mjestima poput Lovrana, Malinske, Umaga, Punta i Baške cijene se kreću između 3523 i 3613 eura. U nizu turističkih destinacija, uključujući Rovinj, Krk i Mali Lošinj, kvadrati redovito prelaze 3000 eura. Zagreb je s 2229 eura po kvadratu jedini kontinentalni grad u višem cjenovnom razredu, dok se u Vrbovskom i Ogulinu cijene spuštaju na svega 715 do 745 eura.
Najam doseže gotovo 13 eura po kvadratu
U 24 najveća grada sklopljeno je 38.703 ugovora o najmu i dodatnih 18.899 ugovora o zakupu. Zagreb uvjerljivo prednjači s više od 30 tisuća ugovora o najmu i 8520 zakupa. Najviša medijalna cijena najma zabilježena je upravo u Zagrebu i iznosi 12,8 eura po kvadratu, dok je u Gospiću svega 5,1 euro, što jasno pokazuje koliko su razlike između regija velike.
Stanovanje na obali pojede i do 80 posto prihoda
Priuštivost stanovanja sve je veći problem, posebno na obali. U 28 gradova i općina za jedan kvadrat potrebno je izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka. U nekim sredinama, poput Kukljice ili Baške, troškovi stanovanja prelaze čak i ukupni godišnji prihod kućanstva s dvije prosječne plaće. U brojnim obalnim gradovima oni se kreću između 60 i 80 posto prihoda. S druge strane, u kontinentalnim područjima poput Iloka, Knina ili Pakraca stanovanje je znatno dostupnije. Istovremeno, najskuplje građevinsko zemljište nalazi se u Dubrovniku, gdje cijena doseže 258 eura po kvadratu.
