Sutra se u Moskvi održava rusko-hrvatski gospodarski forum, a prekosutra onamo dolazi i premijerka Jadranka Kosor koja će s Nadanom Vidoševićem otvoriti predstavništvo Hrvatske gospodarske komore i sastati se s premijerom Vladimirom Putinom. Očekuje se da će tom prigodom ruska strana ponovno otvoriti pitanje naftovoda Družba Adria, čiji je najveći protivnik svojedobno bila upravo premijerka Kosor. Ali sada bi nam naftovod itekako dobro došao.
Iako se projekt naftovoda Družba Adria, koji rusku naftu iz daleke Samare dovodi do Omišlja na Krku, najavljuje punih 10 godina, još nijedna litra nafte nije potekla. Pristupanje Hrvatske plinovodu Južni tok aktualiziralo je u Moski i pitanje o Družbi Adriji.
Promjene geopolitičkih okolnosti prisiljavaju Europu, ali i Hrvatsku, da osigura više dobavnih pravaca, što projektu svakako ide u prilog. Za Rusiju je taj projekt važan jer je dodatni izlaz na tržišta istočne i zapadne Europe i jer smanjuje duljinu transporta. Dio naftovoda kroz Rusiju bio bi kraći za oko 600 milja, spriječile bi se mogućnosti curenja nafte. To je vrlo zanimljiv i isplativ projekt, riječi su Mihaila Barkova, potpredsjednik Uprave Transnefta.
Zanimljiv i isplativ mogao bi biti i nama. I dok od plinovoda Južni tok nećemo puno zaraditi, naftovod donosi i novac. Brojevi variraju između 20 i 100 milijuna dolara godišnje. Međutim, povlastica koja se može ostvariti zaštitom Jadrana neusporedivo je važnija od svih financijskih efekata.
U Jadranskim naftovodima – JANAF-u – kroz čije bi cijevi kolala nafta, ne skrivaju da njihov naftovod radi sa samo 22% kapaciteta, pa bi Družba Adria itekako poboljšala bilancu. Za projekt su spremni. No napominju da je JANAF u većinskom vlasništvu države pa je i odluka isključivo na Vladi, koja i dalje ne daje konačan odgovor – jesmo li za projekt ili nismo. (HRT)
