Sedamdesetih godina prošlog stoljeća planeri razvoja riječkog prometnog pravca su zaključili da je postojeća željeznička infrastruktura neadekvatna i da koči razvoj luke i industrije. Prema istim analizama, u sljedećih 10 godina sušačko-riječki bazen bi postao premalen i neadekvatan za modernu lučku dijelatnost. Dolazi do širenja luke na lučke bazene Bakar (1967. Terminal za rasuti teret -1983. Terminal za UNP), Omišalj (1979. Terminal za prekrcaj sirove nafte i naftovod) i Raša (1977. Terminal za drva). Zadnja i završna faza širenja, koja bi Luci Rijeka osigurala svijetlu budućnost bio je izgradnja lučkog bazena Krk Sjever gdje se trebao preseliti generalni teret i kontejnerski terminal. Uz lučki bazen Bakar koji bi bio integralni dio riječke industrijske zone Kukuljanovo, gdje se trebala preseliti cijela riječka industrija, Krk-Sjever je isto tako trebao postati lučko-industrijski bazen. S dubinom luke od 28m i industrijskim postrojenjima u zaleđu Krk-Sjever je trebao postati novi Rotterdam Mediterana.
Na tragu tih razvojnih planova izrađuje se „Idejni projekt dolinske pruge” (1976.) i „Idejni projekt željezničkog čvora Rijeka” (1986.) a kao kruna svega toga donosi se novi PROSTORNI PLAN OPĆINE RIJEKA (1992. godina) kako bi se osigurali svi uvjeti za početak ovog master projekta, najznačajnijeg od postanka riječke luke.
Nakon osamostaljenja Hrvatske razbijen riječki ekomomski bazen
Na žalost nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, i razbijanja cjelovitog riječkog ekonomskog bazena na manja područja (nove jedinice lokalne samouprave), upravljanje ovim zajedničkim ekonomski prostorom prepušteno je lokalnoj politici i ljudima koji nisu imali intelektualnih kapaciteta niti adekvatnih znanja upravljati ovim složenim razvojnim procesima. Njihov rad u sljedećim godinama dovodi do još u svijetu neviđenog privredocida – poništavanja rezultata rada stotina tisuća radnika kroz gotovo pola stoljeća stvaranja na ovim prostorima.
Kronologija privrednog genocida PGŽ nakon osamostaljenja:
Zajednički plan razvoja luke Rijeka i Grada Rijeka
•Odustaje se od gradnje lučkog kapaciteta za generalni teret na o. Krk
•Planirano proširenje luke na zapadni dio grada- ZAGREBAČKA OBALA
Nove ideje
•Promjene u odnosu na idejni projekt nizinske pruge i novog željezničkog čvora Rijeka iz 1986.
•Napuštena je ideja planiranja željeznice prema otoku Krku
Tek nakon niza neuspjeha i uzaludno potrošenih milijardi kuna 2011.godine napravljena je stručna podloga: PROSTORNO I PROMETNO INTEGRALNA STUDIJA PGŽ I GRADA RIJEKE koja ponovo aktualizira stare planove naših nonića i nona:
•U bazenu Luke Rijeka u Omišlju planiran kontejnerski terminal
•Planirana brza cesta i željeznica iz Krka prema Riječkom prometnom čvoru
•Novi Krčki most
Nakon te stručne podloge donesen je i PROSTORNI PLAN PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE, 2013. god.
•Potvrđen potencijal luke na otoku Krku
•Razvoj Luke Rijeka na otoku Krku (bazen Omišalj) je okosnica razvoja lučko-terminalnog sustava
Jesu li Primorci zaslužili ovakvu vlast i rezultate?
I dok ovo pišem, ne znam da li sam sretan ili ljut što je Oleg Butković najavio izgradnju novog železničko-cestovnog mosta i to na mjestu na kojem je prvobitno i bio planiran 70-tih godina prošlog stoljeća. Uvijek sam mislio da smo mi Primorci iznadprosječno pametni ljudi gledajući dostignuća naših predaka na ovim prostorima ali kada čitam komentare na ovu teme mislim da smo zaslužili ovakvu vlast i ovakve rezultate. Svi oni koji se pitaju šta će nam drugi most i hoće li biti besplatan treba reći da će po procjeni stručnjaka ovom starom armirano-betonskom mostu biti degradirana statika u sljedećih 15 godina.
Izloženost buri, morskoj vodi/soli te neadekvatno održavanje degradiralo je armirano-betonsku nosivu konstrukciju. Ukinuli smo mostarinu, a troškovi održavanja skočit će u nebo. Napravili su se neki propusti u projektiranju kod debljine zaštitnog sloja nosive konstrukcije, a to nije bilo praćeno adekvatnim održavanjem svih ovih godina.
Zadnjih 30-tak godina vrtili smo se u krug, izgubili smo 30.000 stanovnika, otišli su nam najbolji od najboljih. Nestale su nam najbolje firme i tvornice gdje smo se učili poslu, a ionako loš obrazovni sistem postao je zbog toga još gori. Lažemo sami sebe kako njemačke ili talijanske firme dolaze zbog odličnih inženjera, a istina je u tome da nam daju samo one jednostavnije poslove, copy-paste prijašnjih projekata. Jedini razlog zašto je tako, je znog toga da nas plaćaju 70% manje od njihovih inženjera.
Zamjena stanovništva u PGŽ je počela
I sada se postavlja ono logičko pitanje. Može li jedan master projekt sa zakašnjenjem od 30-tak godina i sa rascjepkanim privrednim cjelinama i intelektualno limitiranom javnom upravom od Omišlja do Preluke biti privredni gamechanger? Ako je Slavko Linić poklonio Industrijsku zonu Kukuljanovo svojim stranačkim kolegama u Bakru kao neperspektivnu, ako je Ahmetovićka bila protiv sadašnjeg LNG terminala i protiv proširenja luke na njezinom teritoriju, ako je županu Komadini jedan od glavnih projekata zimski centar Platak u doba globalnog zatopljenja, ako lokalni šerifi štancaju sporske dvorane kao na pokretnoj traci, ima li uopće nade za naš kraj? Tu u igri su i HDZ-ovi kapitalci Klarić i Butković. Shvaćaju li oni da bez grada Rijeka nama niti luke niti industrijske zone. Kako očekivati da će jedan grad servisirati sve usluge lučko-industrijskog bazena a male JLS-e će brati vrhnje?
To su pitanja na koji će domaći političari morati dati odgovor. Zamjena stanovništva u PGŽ je počela. Naša djeca su napustila Hrvatsku s mnogim svojim vršnjacima. Ako se ovako nastavi za 15 godina u PGŽ će živjeti samo starčići, političari i njihovi uhljebi. Radno-sposobno stanovništvo će biti Nepalci , Filipinci i Indijci. Prema tome učite te jezike ili barem engleski kako bi se mogli sporazumijevati sa zaposlenicima staračkih domova. गुड मौरनिंग !
