Home Vijesti Ne odustaje se od privatizacije 3. maja

Ne odustaje se od privatizacije 3. maja

1252
1

U brodogradilištu 3. maju održan je skup radnika na kojem je uprava izvijestila o stanju tvrtke, a gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel prenio informacije iz Ministarstva gospodarstva da će se privatizacija tog brodogradilišta uz pomoć pulskog Uljanika nastaviti.

Izvijestio je to nakon skupa predsjednik Radničkog vijeća brodogradilišta David Bregovac koji je istaknuo kako je Obersnel rekao da se od privatizacije 3. maja s Uljanikom ne odustaje te da se radnici nadaju da to neće ostati na riječima.
Osim Obersnela, na skupu radnika je, iskazaši im potporu, bio i obnašatelj dužnosti primorsko-goranskog župana Vidoje Vujić.

Predsjednik Hrvatske udruge sindikata (HUS) Ozren Matijašević izjavio je da je Obersnel obećao da će riječka gradska uprava dati svu potporu za očuvanje 3. maja i izvijestio o stavu Vlade da se privatizacija nastavi. Dodao je da su radnici 3. maja spremni sudjelovati i u industrijskim akcijama te da će 22. studenoga sudjelovati na velikom sindikalnom prosvjedu na Markovu trgu u Zagrebu.

Predsjednik Sindikata metalaca Hrvatske – Industrijskog sindikata (SMH-IS) Vedran Dragičević kazao je da je važno to što će se privatizacija nastaviti, kao i da će se, o čemu je govorio riječki gradonačelnik Obersnel, možda ugovoriti novi poslovi. Naglasio je da Vlada mora imati i rezervnu varijantu za rješavanje problema 3. maja.

Glavni povjerenik SMH-IS u 3. maju Juraj Šoljić ocijenio je da je danas iskazano zajedništvo radnika u traženju opstanka 3. maja, da je važno da se ugovoreni poslovi završavaju u rokovima i ugovaraju novi poslovi bez obzira na privatizaciju kako bi se održala likvidnost.

Predsjednik Uprave 3. maja Edi Kučan rekao je posla u 3. maju ima za ovu i vjerojatno za dio sljedeće godine, da je jedna od mogućnosti osiguravanja novih poslova u razdoblju dok se stanje na svjetskom tržište ne poboljša da se grade brodovi za domaće nacionalne brodare, ako se za to pronađe model financiranja

1 COMMENT

  1. Najnoviji rezultati GfK Purchasing Power Europe 2012./2013. pokazuju da nakon Zagrepčana najveću kupovnu moć imaju stanovnici Istre te Primorsko-goranske županije. Tako prosječni Istranin ima kupovnu moć koja iznosi 6509 eura, a stanovnik Primorsko-goranske županije ipak prilično manju u iznosu od 5899 eura. Za usporedbu, kupovna moć stanovnika Vukovarsko-srijemske županije iznosi samo 3537 eura, a stanovnika Europe 12.802 eura.

    Manje poduzetnika
    Povoljan geografski položaj Istre i Primorja ostaje glavni potencijal ove regije koja danas to dovoljno ne iskorištava. Najvažnije gospodarske djelatnosti u Istarskoj županiji su prerađivačka industrija, turizam i trgovina koje zajedno generiraju 70% ukupnog prihoda svih gospodarskih subjekata u županiji. U prosincu 2011. od ukupnog broja zaposlenih radnika kod pravnih osoba bilo je zaposleno 63.016, u obrtništvu 15.301, poljoprivrednika 942 te zaposlenih u samostalnim profesionalnim djelatnostima 1242. U odnosu na isto razdoblje prošle godine broj ukupno zaposlenih u Istri povećao se za 32 osobe. Mali broj u usporedbi sa sveukupnim stanovništvom Istre koje doseže brojku od 210.000 stanovnika. Prosječan broj nezaposlenih u Istarskoj županiji u 2011. godini iznosio je 7914 osoba, što je za 0,44% manje u odnosu na 2010. godinu, u kojoj je evidentirano 7949 nezaposlenih osoba.

    Godišnje financijsko izvješće o poslovanju u 2011. predalo je Fini 9090 poduzetnika iz Istre, od kojih su 4226 dobitaši, a 4864 gubitaši. Ukupni prihodi poduzetnika u 2011. godini iznosili su 29 milijardi kuna. Prema Fininim ovogodišnjim podacima u Istri je u razdoblju od siječnja do lipnja poslovalo 8815 poduzetnika, što bi značilo da je njih 275 nestalo s poduzetničke scene. Prema najsvježijim podacima iz lipnja, u Primorsko-goranskoj županiji posluje 8359 poduzetnika, što je za 456 poduzetnika manje nego u Istri. Usporedbe radi, u Primorsko-goranskoj županiji živi gotovo 300.000 stanovnika, a u Istarskoj, kako je spomenuto, 210.000 stanovnika. Pritom su u Primorsko-goranskoj županiji daleko najzastupljenije tvrtke u djelatnosti trgovine, njih 2206, što iznosi 26,4% ukupnog broja poslovnih subjekata.

    Uspon trgovaca
    Zbog povoljnoga geoprometnog položaja te prirodnih resursa i ljudskih potencijala glavni razvojni orijentiri gospodarstva Primorsko-goranske županije leže u razvitku prometnih pravaca i logistike, prerađivačke industrije (s posebnim naglaskom na brodograđevnu i drvno-prerađivačku industriju), zatim turizma i energetskog sektora te ljudskih resursa u funkciji gospodarstva. Trenutno je trgovina najvažnija djelatnost i po ukupnom prihodu te s prošlogodišnjih 14 milijardi kuna zauzima udio od 40,6 posto. Ipak, najlošije u primorskoj Hrvatskoj posluje Ličko-senjska županija koja ima 556 poduzetnika na 50.000 stanovnika. Najvažniji sektori gospodarstva ove županije su trgovina sa 27,1% udjela, slijede građevinarstvo sa 16,5%, prerađivačka industrija sa 15,2% i ugostiteljstvo sa 12,3%. U prerađivačkoj industriji najviše je zastupljena drvna industrija (30%), metalna industrija (18%) i proizvodnja prehrambenih proizvoda (13%). Prema razvojnoj strategiji županije, najviše nade polaže se u gospodarstvo i infrastrukturu. “Naša je vizija Ličko-senjska županija koja je gospodarski i infrastrukturno razvijena korištenjem vlastitih prirodnih i ljudskih resursa, uz očuvan okoliš te prirodno, povijesno i kulturno naslijeđe, u kojoj njezini građani ostvaruju napredak jednak prosječnom hrvatskom građaninu. Nositelj takva dinamičnog gospodarskog razvoja je malo i srednje poduzetništvo u sektoru turizma, poljoprivrede i ekološki prihvatljive industrije, a proizvodnja se temelji na održivom korištenju lokalnih prirodnih sirovina i stvaranju visokog stupnja dodane vrijednosti”, kaže se u dokumentu o strategiji razvoja županije.

    Brendiranje proizvoda
    Stopa nezaposlenosti je 2011. u Ličko-senjskoj županiji iznosila 18%, u Istarskoj 10%, a u Primorsko-goranskoj 14,2%. Najveće smanjenje stope nezaposlenosti zabilježeno je u Ličko-senjskoj županiji, i to za 2%. Kako objašnjavaju u županiji, uspjeh dolazi i od toga što su brendirali krumpir, zaštitili ojkanje, pokrenuli revitalizaciju svojih voda autohtonim vrstama riba i rakova, potaknuli proizvodnju kvalitetnih vrsta meda i rakija, a najavljuju i zaštitu ličke janjetine. Kada se gledaju podaci robne razmjene ove tri županije, iskače jedino Istra koja bilježi više izvoza nego uvoza. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u Istru je prošle godine uvezeno robe u vrijednosti od 4,5 milijardi kuna, a izvezeno u vrijednosti od 6,6 milijardi kuna. Primorsko-goranska županija prošle je godine izvezla robe u vrijednosti od 4,1 milijarde kuna, a uvezla 5,1 milijardu kuna. Ličko-senjska županija zabilježila je u 2011. 71 milijun kuna izvezene robe, a u tu županiju uvezeno je robe u vrijednosti 90 milijuna kuna.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here