Home Kolumne Neven Šantić: Lista za Rijeku – prvih deset godina (2)

Neven Šantić: Lista za Rijeku – prvih deset godina (2)

2578
0

Povodom desete obljetnice osnutka Liste za Rijeku, portal Rijeka Danas objavljuje stranačku kronologiju u dva nastavka. Prvi nastavak u kojem je opisana pozadina osnutka stranke, pripreme uoči osnivačke skupštine i programske odrednice objavljen je jučer, a drugom nastavku donosimo razvoj stranačke organizacije i sudjelovanje stranke na izborima. Autor kronologije je poznati riječki novinar i publicist Neven Šantić.

Stranačka organizacija

5150d3df3e85a7f4345a133f3fa9c16d_gallery_l
Prosvjedni skup Mladih autonomista Liste za Rijeku 2011. godine

Valja ukratko dati i kratak pregled organizacijske strukture te stranačkih aktivnosti koje su za cilj imale jačanje stranke.
Uz skupštinu stranka ima predsjednika, zamjenika predsjednika, predsjedništvo, nadzorni odbor, povjerenstvo za statut i sud časti. Temeljni organizacijski oblik je ogranak. U lipnju 2009. godine osnovan je podmladak stranke pod nazivom Mladi autonomisti, odnosno Mladi Liste za Rijeku, koje prvo vodi Livio Defranza, a danas mladi pravnik Filip Jakovac.
Druga izborna Skupština održana je 2. ožujka 2010. godine. Za predsjednika je ponovno izabran Denis Pešut, dok su članovi predsjedništvu postali Predrag Blečić, Predrag Miletić, Sanja Perinić, Danko Švorinić, Tamara Moranjak, Zlatko Moranjak, Sandi Basić i Aron Smešny. Izmjenama statuta ustrojeno je i mjesto potpredsjednika stranke pa je odlukom predsjedništva na tu funkciju izabran Danko Švorinić. Lista za Rijeku postala je 26. ožujka punopravna članica Europskog slobodnog saveza (EFA – European Free Alliance) nakon godinu dana promatračkog statusa, i do danas je jedna od aktivnijih neparlamentarnih stranaka u tom udruženju.
Predsjednik stranke Denis Pešut tražio je sredinom 2011. godine razrješenje zbog privatnih razloga, odnosno odlaska iz Hrvatske. Održana je izvanredna Skupština, 12. srpnja 2011. godine, gdje je za novog predsjednika izabran dotadašnji potpredsjednik Danko Švorinić.
U prosincu 2012. godine izašao je prvi broj časopisa “Slobodna Rijeka”, glasila Liste za Rijeku. Nova izborna Skupština održana je 4. 0žujka 2014. godine. Za predsjednika je ponovno izabran Danko Švorinić, a u predsjedništvu su se prema broju glasova našli Tamara Moranjak, Predrag Miletić, Livio Defranza, Henriet Bilandžić, Lucio Slama, Sandi Basić, Zvonimir Gržeta i Filip Jakovac,
Kao stranka novog vremena, Lista za Rijeku od početka nije bila ustrojena kao masovna stranka, već je fokus na biračima. Članstvo čini aktivističku jezgru koja kroz skupštine stranke i izbor stranačkih tijela te prilikom parlamentarnih i lokalnih/regionalnih izbora na kojima sudjeluje stranka daje potrebnu infrastrukturu. Prema dokumentaciji vezanoj za stranačke skupštine, na kojima imaju pravo sudjelovati svi članovi stranke, stranka je tako 2010. godine imala 141, 2011. godine 156, 2014. godine 112 članova, a Skupštinu 2016. dočekuje sa 124 člana

Izbori i koalicije

slika3-620x350
Predsjednik stranke Danko Švorinić s aktivistima uoči lokalnih izbora 2013. godine

Prvog izabranog vijećnika stranka dobiva u mjesnim izborima na Srdočima 2006. godine kada u vijeće mjesnog odbora ulazi Predrag Blečić. Već 2007. godine Lista za Rijeku izlazi na nacionalne izbore kandidaturom Lucia Slame u XII. izbornoj jedinici za talijansku manjinu u kojoj stranački kandidat dobiva 5,34 posto glasova izašlih birača.
Na lokalnim i regionalnim izborima 2009. godine, stranka je pod sloganom ‘Ni lijevo ni desno nego riječko’, izašla u koaliciji s Akcijom mladih (AM), prepuštajući njoj prednost na županijskoj, a zadržavši prvo mjesto na izborima za riječko Gradsko vijeće. Kada su se zbrojili rezultati izbora za riječko gradsko vijeće ispostavilo se da su Lista za Rijeku i Akcija mladih kao peta grupacija po broju glasova osvojili 2.684 ili 5,88 posto glasova što je donijelo vijećničke mandate Denisu Pešutu i Danku Švoriniću, Stranka je za gradonačelnika bila kandidirala Predraga Blečića (Arona Smešnog kao zamjenika) koji je dobio 1.423 ili 3,06 posto glasova. Na izborima za primorsko-goransku Županijsku skupštinu koalicija AM-Lista za Rijeku bila je četvrta grupacija po broju glasova, pa je sa 8.570 ili 6,96 posto glasova osvojila tri mandata. Uz Maria Alempijevića i Gorana Frkovića iz Akcije mladih, županijski vijećnik je postao tadašnji član predsjedništva stranke Zlatko Moranjak.

naslovna02
Naslovnica 2. broja stranačkog glasila ‘Slobodna Rijeka’
Na mjesnim izborima 2010. godine Lista za Rijeku izlazi u koaliciji s Akcijom mladih. Dobiva 6 izabranih vijećnika i svugdje ostaje u opoziciji, osim na Školjiću gdje se koaliciji pridružuje i PGS. Na parlamentarnim izborima 2011. godine Danko Švorinić bio je u 8. izbornoj jedinici nositelj liste saveza “Bez kompromisa” koju su sačinjavali Lista za Rijeku, Akcija mladih i Stranka umirovljenika Hrvatske-Blok umirovljenici zajedno (SUH-BUZ). Kada su se zbrojili glasovi ispostavilo se da je ova koalicija dobila 4.145 ili 1,79 posto glasova.
Na lokalnim odnosno regionalnim izborima 2013. godine Lista za Rijeku, koja se ovaj put pod sloganom ‘Oslobodi svoj grad’ opredijelila za samostalan nastup, odlučila je za riječkog gradonačelnika kandidirati predsjednika stranke Danka Švorinića (zamjenici Sandi Basić i Henrieta Bilandžić). On je dobio 1.661 ili 4,57 posto glasova što mu je bilo dovoljno za peto mjesto u konkurenciji ostalih kandidata. Što se tiče riječkog Gradskog vijeća, stranka je ponovila rezultate od prije četiri godine i dobila 2.055 ili 5,84 posto glasova, omogućivši tako vijećničke mandate Danku Švoriniću i Liviu Defranzi koji nakon godinu dana, zbog odlaska u inozemstvo, prepušta mandat tajniku stranke Predragu Miletiću. Za župana je pak stranka odlučila kandidirati nestranačkog čovjeka, bivšeg županijskog pročelnika Ivu Brozovića. Međutim, u jeku predizborne kampanje stranačko vodstvo ostalo je nezadovoljno mlakim Brozovićevim nastupima, pa je na posebno održanoj konferenciji za novinare odustalo od njegove kandidature, zbog čega se on nije ni našao na biračkom listiću. Nositeljica liste na izborima za Županijsku skupštinu bila je Tamara Moranjak, no stranka je uspjela prikupiti tek 2.946 ili 2,79 posto glasova. Stranka izlazi na izbore i u općini Omišalj gdje im je ulazak u općinsko vijeće izmakao za svega nekoliko glasova.

118942_7fa4869599bd191123b2
Delegacija Liste za Rijeku na skupštini EFA-e na Korzici 2016. godine

Na izborima za Mjesne odbore 2014. godine Lista za Rijeku izlazi u koaliciji s AM-om, PGS-om i Laburistima, uz 8 izabranih vijećnika dobiva predsjednika Mjesnog odbora Turnić Daria Kosa te postaje vladajuća opcija i na Mlaki, Školjiću i Centru-Sušaku. Iste godine stranka samostalno izlazi i na mjesne izbore u mjesnom odboru Omišalj dobivši najveći broj glasova u konkurenciji pet stranačkih lista i prvog izabranog vijećnika van grada Rijeke.
Na posljednja dva izbora za zastupnike u Sabor, Lista za Rijeku nastupila je u regionalističkoj koaliciji zajedno s IDS-om i PGS-om. Prvi put, 15. studenog 2015. godine, koalicija je dobila 42.193 ili 19,77 posto glasova i tri mandata. Na izvanrednim izborima 11. rujna 2016 godine koalicija dobiva 40.725 ili 22,79 posto glasova osvojivši ponovno tri mandata. Valja istaknuti da je kandidatkinja Liste za Rijeku Laura Marchig dobila najveći broj glasova u odnosu na preostale kandidate iz Rijeke na koalicijskoj listi i da je izbore obilježio značajan rast biračke podrške u Rijeci i na Kvarneru. To ukazuje na oporavak regionalne opcije i dobru startnu poziciju uoči lokalnih izbora 2017. godina na kojima bi regionalni blok mogao imati presudnu ulogu.

Umjesto zaključka – kako i kamo dalje

Uoči zadnjih parlamentarnih izbora Lista za Rijeku formirala čvrst regionalni blok s IDS-om i PGS-om
Uoči zadnjih parlamentarnih izbora Lista za Rijeku je formirala čvrst regionalni blok s IDS-om i PGS-om
Iako je iza nas malo izbornih ciklusa na kojima je stranka nastupila, pa je teško donositi dugoročne procjene, iz usporedbe rezultata na lokalnim izborima 2009. i 2013. godine, gdje je na potonjima sama ostvarila gotovo identični rezultat kao prije četiri godine u koaliciji s AM-om, očito je da u Rijeci stranka ima solidnu podršku, ali i prostor za daljnje jačanje. Već na županijskoj razini, ipak kao dominantno riječka stranke koja izvan grada ni nema stranačka infrastrukture, s iznimkom Omišlja, manje je prepoznata pa u perspektivi ne može računati na neku veliku podršku. Što se tiče parlamentarne razine, kao što pokazuju dosadašnji primjeri, sudjelovanje na tim izborima za Listu za Rijeku očito ima svrhu jedino kao regionalističko legitimiranje, samostalno ili u koaliciji s drugim bliskim strankama. Dakle, politički fokus mora i nadalje biti na Rijeci i daljnjem vlastitom profiliranju kao stranke predane rješavanju problema grada, decentralizaciji i regionalizmu.
Zaokružujući desetogodišnje funkcioniranje stranke moglo bi se reći da je riječ o stranci koja nije imala većih stresova i koja uspijeva opstati u hrvatskom političkom prostoru prije svega dosljedno zagovarajući svoja izvorna načela i programske zasade. Na vodstvu Liste za Rijeku je da na tim temeljima promišljenim strateškim i taktičkim potezima osigura i budućnost stranke.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here