Izgradnja nizinske dvokolosiječne željezničke pruge od Zagreba do Rijeke predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Hrvatskoj, osobito za budućnost Luke Rijeka. Prema strateškim planovima, pruga bi trebala biti završena najkasnije do 2036. godine, a optimistični rok završetka je 2032.
Na konferenciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) pod nazivom “Brod, vlak, pogodak”, sudionici su imali prilike govoriti o modernizaciji željezničke povezanosti za jačanje konkurentnosti riječke luke i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva.
Studija: Potencijal Luke Rijeka do 2040. godine
Prema ekonomskoj analizi koju su predstavili profesori Davor Dujak i Borna Debelić, Luka Rijeka ima potencijal generirati gospodarski učinak od čak 2,5 milijarde eura do 2040. godine — uz uvjet izgradnje “visoko učinkovite” pruge između Rijeke i Zagreba do 2035. godine.
U optimističnom scenariju, s dvokolosiječnom prugom dovršenom do 2032., očekuje se rast ekonomske aktivnosti na 3,3 milijarde eura. To bi otvorilo oko 8.600 novih radnih mjesta, ne samo u luci, već i u logistici, prometu i drugim povezanim djelatnostima.
Trenutno stanje i projekcije
U 2023. godini ukupan doprinos riječke luke hrvatskom gospodarstvu iznosio je oko 740 milijuna eura, s približno 2.500 izravno zaposlenih. Kada se uključe dobavljači i posredni utjecaji, broj radnih mjesta raste na oko 5.600.
Ako bi izgradnja pruge kasnila i modernizacija bila odgođena, pesimistični scenarij predviđa rast aktivnosti luke na 1,72 milijarde eura. To je ipak daleko ispod potencijala koji se može ostvariti u punom kapacitetu.
Dionice nove pruge i planovi izgradnje
Ivan Kršić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, je potvrdio da se nova pruga sastoji od više ključnih dionica:
- Hrvatski Leskovac – Karlovac
- Karlovac – Oštarije
- Oštarije – Škrljevo
- Škrljevo – Rijeka – Jurdani
Kao mogući rok završetka čitave dionice istaknuta je 2032. godina u optimističnoj varijanti, dok bi krajnji rok bio 2036.
Tri prometna koridora i strateški položaj Rijeke
Potpredsjednik Vlade i ministar prometa Oleg Butković je prisutne podsjetio da se Rijeka nalazi na čak tri od četiri europska prometna koridora koja prolaze kroz Hrvatsku.
Uz postojeći kontejnerski terminal Brajdica, ključna točka daljnjeg razvoja luke je Zagrebačka obala, čiji će dovršetak dodatno povećati kapacitete riječke luke. Koncesiju na ovaj terminal dobile su tvrtke ENNA Logic i APM Terminals, globalno prisutan partner iz logističkog sektora.
Učinci na nacionalno gospodarstvo
Prema ministru gospodarstva Anti Šušnjaru, svaki euro uložen u riječku luku generira 1,4 eura ukupne gospodarske aktivnosti i 1,55 eura dodane vrijednosti. Ministarstvo gospodarstva već je donijelo niz mjera koje olakšavaju i ubrzavaju pretovar tereta u luci.
Luka Rijeka kao ključna za regiju
Potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj potvrdila je važnost riječke luke za zemlje u okruženju koje nemaju izlaz na more. Prema njezinim riječima, Hrvatska ima priliku dodatno osnažiti svoj geostrateški položaj unutar europskih opskrbnih lanaca.
Ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa dodao je kako su prihodi i dobit luke u stalnom rastu. Povremena kašnjenja u izgradnji pruge neće imati dugoročno negativan utjecaj, s obzirom na ogroman napredak luke u posljednjem desetljeću.
Glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja zaključio je kako su ulaganja u prometnu infrastrukturu temelj za poticanje privatnog sektora i održiv gospodarski rast.
