Njemački mediji ovih su dana posvetili pažnju zanimljivom razvoju događaja u regiji. U glavnoj ulozi te drame je Andrej Plenković koji pokušava pomoći Naftnoj industriji Srbije (NIS). Prema pisanju Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ), Plenković se aktivno zalaže za sprječavanje američkih sankcija Srbiji. To je izazvalo brojne reakcije u političkim i ekonomskim krugovima.
Utjecaj na srpsku naftnu industriju
Administracija predsjednika Joea Bidena uvela je sankcije ruskoj naftnoj industriji. To je direktno pogodilo NIS, budući da je ova kompanija u većinskom vlasništvu ruskog Gazproma. NIS zapošljava više od 5.000 radnika u Srbiji te upravlja s više od 400 benzinskih crpki u regiji, što ga čini ključnim igračem u energetskom sektoru Balkana.
FAZ tvrdi da NIS nije samo veliki poslodavac, već i jedan od najvećih poreznih obveznika u Srbiji. Pored toga, kompanija financijski podupire razne segmente društva, uključujući nogometni klub Crvena zvezda. Američke sankcije sada prijete rušenju ovog poslovnog modela, uz potencijalno katastrofalne posljedice za srpsko gospodarstvo.
Plenkovićeva uloga i interes Hrvatske
Njemački mediji istaknuli su kako Plenković aktivno traži rješenje koje bi spriječilo ozbiljnu ekonomsku krizu u Srbiji. Njegovi napori postali su vidljivi još u prosincu 2024. godine, kada je upozorio da Srbija ne bi smjela ostati bez opskrbe gorivom. Nakon sastanka s Aleksandrom Vučićem u Bruxellesu, izjavio je da Hrvatska neće biti u “prvim redovima” politike koja bi mogla dodatno destabilizirati regiju.
Iako su odnosi Plenkovića i Vučića daleko od prijateljskih, FAZ podsjeća na važn čimbenik koji povezuje Hrvatsku i Srbiju u ovom pitanju: Jadranski naftovod (JANAF). Ovaj sustav naftovoda, koji potječe još iz vremena bivše Jugoslavije, ključan je za opskrbu srpske naftne industrije. Budući da je JANAF u većinskom vlasništvu hrvatske državne kompanije, i Hrvatska izravno profitira od poslovanja NIS-a.
Moguća rješenja za izbjegavanje sankcija
Njemački list FAZ analizirao je nekoliko mogućih scenarija za rješavanje ovog problema:
- Prodaja NIS-a neutralnom poduzeću – Spominje se mogućnost da NIS preuzme grčka kompanija, čime bi se izbjegle američke sankcije.
- Prinudno podržavljenje – Ova opcija nije vjerojatna, budući da Vučić ne želi riskirati odnose s Moskvom, pogotovo uoči pregovora s Putinom o novom ugovoru za isporuku plina.
- Kupovanje vremena – Moskva i Beograd trenutno pregovaraju o odgodi sankcija na 90 dana, nadajući se da bi Donald Trump, ako ponovno preuzme Bijelu kuću, mogao povući sankcije.
Mađarska kao ključni igrač u pregovorima
FAZ također ističe važnu ulogu Mađarske u ovoj priči. Premijer Viktor Orban otvoreno podržava Vučića i nastoji lobirati kod Trumpa da preispita sankcije. Orban i Vučić dodatno su produbili suradnju kroz plan izgradnje novog naftovoda koji bi povezao Srbiju i Mađarsku, omogućujući nastavak dotoka ruske nafte u regiju. Završetak ovog projekta planiran je za 2027. godinu, ali ostaje nejasno tko će do tada biti vlasnik srpske naftne industrije.
