Nedavne ankete pokazuju da je još uvijek vjerojatno da će Hrvati glasati potvrdno na referendumu za ulazak u Europsku uniju. Potom se očekuje da će 27 zemalja Europske unije ratificirati njezino članstvo i da će Hrvatska postati dio skupine 1. srpnja 2013. Po svemu sudeći, bit će posljednja nova članica još mnogo godina, piše The New York Times.
Srđan Dumičić, direktor Ipsos Pulsa, tvrtke koja je provela nekoliko anketa o toj temi u posljednjih nekoliko godina, izjavio je za NYT da je podrška za ulazak u EU posljednjih nekoliko tjedana opala i da se to vidi u posljednjim anketama koje još nisu objavljene. Pristupanje EU u ovom trenutku izgleda kao dolazak na tulum dva sata nakon ponoći, kada je polovica ljudi pijana, dok je druga polovica već otišla kući, piše NYT.
Čak i nedavno izabrani premijer Zoran Milanović govori o perspektivama članstva u Europskoj uniji bez puno žara, smatra NYT. Osim što govori o prednostima članstva, Milanović također kaže da su događaji posljednjih godina dokazali da članstvo ne jamči uspjeh i da Hrvati moraju biti spremni naporno raditi u vrlo konkurentnom okruženju.
Kritičari idu mnogo dalje. Kažu da su nedavni događaji pokazali da Njemačka i Francuska mogu donijeti velike odluke te da će zemlja veličine Hrvatske, s populacijom od samo 4,5 milijuna, imati vrlo malu ulogu u odlučivanju, a zabrinuti su i zbog grčkog duga, kao i potencijalnog vala imigranata.
– Tako mali, mi ćemo biti samo statistička pogreška, kazao je Marjan Bošnjak, tajnik Vijeća za Hrvatsku NE U EU, udruge protivnika članstva u Europskoj uniji.
Da bi Hrvatska došla dovde gdje je sada, Vlada je bila prisiljena donijeti 350 novih zakona. Nitko ne zna koliko je dokumenata razmijenjeno, jer su Hrvati prestali računati nakon 150.000 stranica. Oko 3.000 Hrvata radilo je na projektu, od diplomata do prevoditelja.
Tvrtko Jakovina, povjesničar na Sveučilištu u Zagrebu, rekao je da je bilo šokantno kada su se druge zemlje srednje i istočne Europe, uključujući susjednu Sloveniju, pridružile Europskoj uniji 2004.
– To je bio prvi put da je cijeli hrvatski teritorij izostavljen iz neke vrste europske integracije, rekao je Jakovina.
Hrvatski brodograditelji iz brodogradilišta 3. maj (simboličnog naziva kojim se obilježava dan oslobođenja od Njemačke u Drugom svjetskom ratu) također se boje da neće preživjeti, piše NYT. Predsjednik uprave 3.maja Edi Kučan upozorava kako kompanija sudjeluje u hrvatskom iznosu s 1,5 posto, a ukupnim prihodima cijele regije s čak 34 posto. Pravila Europske unije zabranjuju državne subvencije za većinu industrije, a Hrvatska je bila prisiljena privatizirati brodogradilišta kao uvjet za članstvo. U sjevernom obalnom gradu Rijeci sindikati radnika i menadžeri tvrde da su u opasnosti ne samo njihova radna mjesta, već i radna mjesta stotina ili tisuća drugih koji proizvode komponente i usluge za njih. Iz tog razloga će posljedica zatvaranja brodogradilišta biti ekonomski kolaps u Rijeci.
Ipak, stručnjaci kažu da je proces za ulazak u Europsku uniju bio civilizacijski čimbenik za zemlju koja se borila s time da se pomiri s naslijeđem okrutnosti počinjenih u ratu 1990-ih. Čak i protivnici članstva u Europskoj uniji izgleda misle da zemlja ne može nigdje drugdje ići.
Slažem se da će ulazak u EU biti poguban za HR brodogradilišta, ali to ne znači da oni i dalje imaju prava na barem 1/3 trenutno zaposlenih koji ne rade APSOLUTNO ništa te za to primaju plaću, božićnicu pa čak i K-15 dok u većini privatnih firmi ,koje ih zapravo hrane, toga nema.
Sa EU ili bez nje ovakav način rada/efikasnosti u škverovima je neodrživ na tržištu pa taman da HR nije samostalna nego da smo još uvijek u SFRJ , čega se masu škverana sigurno sa nostalgijom sjeća.
NYT citira sindikate koji to kazu. a sta se ocekuje od njih da kazu? zatvorite nas.