Home Vijesti Objavljen popis top 1000 svjetskih sveučilišta, gdje je Rijeka?

Objavljen popis top 1000 svjetskih sveučilišta, gdje je Rijeka?

1568
0

This image has an empty alt attribute; its file name is Skulptura-na-kampusu.jpg

Ovog tjedna ažuriran je popis najvažnijih svjetskih sveučilišta u 2019. godini, u kojem dominiraju američka i europska sveučilišta, pa tako u prvih 20 na listi, čak 16 dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, 3 iz Velike Britanije i jedan iz Švicarske.
Šangajska lista je dobar pokazatelj razvoja hrvatskog obrazovanja u globalnim okvirima, pa su se tako ove godine čak dva hrvatska sveučilišta našla među prvih 1000; Sveučilište u Zagrebu je na 401-500 poziciji, dok Sveučilište u Splitu na 701-800 poziciji.
Kao usporedba, s nama zemljopisno bliskim sveučilištima, treba spomenuti i da je Univerza v Ljubljani na 501-600 poziciji, Univerza v Mariboru na 701-800 poziciji, Università di Trieste na 601.-700. Mjestu, a Univerzitet u Beogradu i Univerzitet u Novom Sadu su redom na 401-500 i 901-1000 mjestu.
Sveučilišta u Rijeci nema, netko ciničan bi rekao “nikad ga nije ni bilo” i pitanje je za vodstvo Sveučilišta što su poduzeli da se riječko sveučilište profilira na svjetskim razinama.
Nedostatak financijskih sredstava, ljudskih resursa ili veličina grada nisu presudni za taj popis. Dokaz toj tezi je niz relativno malih sveučilišta, manjih od riječkog, koji su uspjeli ući u ovaj popis. Na primjer, tu je University of Tartu (Estonija), grada i sveučilišta manjeg od riječkog, no sposobni Estonci su završili na odličnom i sasvim respektabilnom 301-400 mjestu. Čak i jedna siromašna i ratovima pogođena zemlja poput Libanona je dostigla 601-700 mjesto zahvaljujući American University of Beirut. Pri tome ne treba zaboraviti da je Sveučilište u Rijeci unazad 15 godina dobio značajnu potporu i od strane Grada Rijeke i od strane države tj. Ministarstva. Grad Rijeka je ustupio zemljište za kampus na Trsatu, dok je Ministarstvo pomoglo financijski i u otvaranju novih studija (npr studija za logopediju).

Teško i da je moglo biti drugačije, dovoljno je pogledati Strategiju Sveučilišta u Rijeci za razdoblje 2014-2020 (link: https://uniri.hr/wp-content/uploads/2019/03/Strategija_UNIRI_2014_2020_HR.pdf ), i vidjeti koji su to pokazatelje uspjeha definirali kao relevantne.
Među kriterijima uspjeha Sveučilišta u Rijeci se spominje prolaznost i broj studenata, dok nema ni riječi o suradnji s realnim sektorom u svrsi razvoja gospodarstva i o međunarodnim suradnjama kako bi se Sveučilište profiliralo na europskoj razini.

This image has an empty alt attribute; its file name is Sveuciliste1-2.jpg

Jedini pokazatelj koji donekle uključuje izvrsnost je “Godišnji broj radova citiranih u bazi SCOPUS“; SCOPUS je sustav poput Šangajske liste koji se koristi za rangiranje svjetskih sveučilišta. No, i tu Rijeke nema, već samo Sveučilišta u Zagrebu na 751-800 mjestu (link: https://www.topuniversities.com/university-rankings/world-university-rankings/2020 ).

This image has an empty alt attribute; its file name is Sveuciliste2.jpg

Kada netko izvana pogleda ove brojke, mogao bi se zapitati “čemu služi takvo sveučilište ako okolina nema dugoročnih i direktnih koristi od rada istog (osim što zapošljava puno ljudi)”?
Rijeka i dalje ekonomski stagnira, a pojedine riječke firme i dalje muku muče s pronalaskom kvalificiranog kadra, dok je tržište rada zasićeno ekonomistima koji sreću moraju tražiti u drugim državama.
Za privlačenje stranih studenata (osim Erasmusa), važan je međunarodni imidž Sveučilišta, i teško da jedna Rijeka može parirati čak i sličnim sveučilištima u istočnoj i srednjoj Europi, kada se, osim u nekoliko fakulteta u kojem ima dugu tradiciju (Pomorski, Medicinski), ostatak svodi na štancanje topovskog mesa za burzu rada ili strana tržišta. Kada Rijeka padne ispod 100000 stanovnika, možda će se netko sjetiti da sustav obrazovanja nije sam sebi svrha, već nositelj ekonomskog, znanstvenog i kulturnog razvoja društva. A da bi bio nositelj, moraš težiti izvrsnosti, koja se dokazuje na ovakvim rejting listama. Do tada, nastavimo gledati Estoncima i Slovencima u leđa…(Livio Defranza)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here