Zadnji prošlogodišnji ponedjeljak ciparskoj podružnici Depfa banke iz državnog proračuna plaćeno je 55 milijuna dolara, odnosno oko 285 milijuna kuna, nakon što je ova banka aktivirala jamstvo za kredit što ga je prije četiri godine dala »3. maju«. Premda su se u Ministarstvu financija nadali da će s Depfa bankom ipak uspjeti postići dogovor o reprogramu ovog kredita, od tog ufanja nije bilo ništa, pa je s 29. prosinca, kako doznaje Novi list od neslužbenih izvora, uplaćeno to državno jamstvo. Inañe, Depfa banka ima kreditne plasmane i u »Brodosplitu«, ali ti krediti u splitskom škveru stižu na naplatu u ožujku i rujnu ove godine.
U Ministarstvu financija jučer su tvrdili da obavijesti drugih banaka o aktiviranju državnih jamstava za kredite u ukupnom iznosu od 4,5 milijardi kuna, koliko ih je sa zadnjim danom prošle godine brodogradilištima stiglo na naplatu, nema. Od naših izvora doznajemo i da reprogram kredita još uvijek pokušavaju dogovoriti uprave s bankama, pri čemu su neke manje, a neke više uspješne ili ažurne. Kao dosad najuspješniji u tome spominje se »Brodosplit« gdje je, navodno, dogovoren reprogram za najveći dio kredita, uključujući i onaj Zagrebačke banke koja je najveći kreditor hrvatskoj brodogradnji i u ukupnoj svoti od 4,5 milijardi kuna, koja su se trebala naplatiti s istekom 2008. godine, Zaba sudjeluje s oko tri milijarde kuna.
Riječki »3. maj« dosad je uspio dogovoriti samo reprogram kredita s Hypo bankom u iznosu od 180 milijuna kuna, potvrdio nam je jučer čelni čovjek ovog škvera Željko Starčević. No, to je tek kap u moru ostalih kredita koji su trebali biti plaćeni s posljednjim danom prošle godine. Najveći pojedinačni kredit koji je dospijevao do kraja godine »3. maju« dala je Zagrebačka banka i to u iznosu od 303 milijuna kuna. Kad su u pitanju krediti koji su dospijevali na naplatu do kraja istekle godine, »3. maj« osim kredita kod Depfa, Hypo banke i Zabe ima dugove i prema Bank Austriji te Privrednoj i Poštanskoj banci. I dok se za Poštansku banku smatra da će kod nje biti najlakše reprogramirati kredite plasirane u brodogradnju, s obzirom na to da se radi o banci u državnom vlasništvu, u kuloarima doznajemo da je »Brodosplit« navodno zatražio pomoć kod Ministarstva financija upravo po pitanju HPB-a.
Za glavni razlog zašto je državni proračun ostao kraći za oko 285 milijuna kuna, u dobro obaviještenim kuloarima navodi se neažurnost bivše uprave »3. maja« koja je, navodno, propustila reagirati na upozorenja iz te banke, s obzirom na to da je taj kredit, u iznosu od 55 milijuna dolara, stizao na naplatu još u rujnu prošle godine.
Nakon jučerašnje odluke Savjeta HNB-a kojom se obračunati devizni dio obvezne pričuve koji se izvršava u kunama povećava s 50 na 75 posto, sugovornici Novog lista smatraju da će onim brodogradilištima koja to dosad nisu uspjela, pa u konačnici i Ministarstvu financija, sada biti još više otežani pregovori s bankama o reprogramu dospjevajućih kredita, čija će se ukupna svota do ožujka ove godine uvećati još za oko 400 milijuna kuna. (novi list)
