Hrvatska, posljednja članica eurozone, ima jasnu poruku za Bugarsku koja se priprema za uvođenje eura 2026. godine: nemojte paničariti. U članku objavljenom na portalu Politico, navodi se kako je Hrvatska unatoč rastu cijena ipak osjetila više koristi nego štete od prelaska na euro.
Inflacija i percepcija javnosti: Što se dogodilo u Hrvatskoj?
Odmah nakon ulaska u eurozonu, Hrvatska se suočila s visokom inflacijom, dijelom izazvanom globalnim ekonomskim šokovima, ali i domaćim strahovima. Prema profesoru Petru Soriću s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, mnogi su građani teško razlučivali je li rast cijena posljedica eura ili drugih čimbenika.
Unatoč pokušajima vlade da uvede transparentnost putem dvojnog iskazivanja cijena, brojni trgovci su unaprijed povisili cijene. Bugarska će provesti sličnu politiku, ali ima priliku izbjeći iste greške zahvaljujući hrvatskom iskustvu.
Ekonomija u porastu: Hrvatska kao pozitivan primjer
Unatoč početnim poteškoćama, hrvatska ekonomija bilježi snažan rast. BDP je 2023. godine porastao za 3,8 posto. Nezaposlenost je pala na povijesni minimum. Turizam — ključni sektor — ostao je snažan i ubrzao oporavak zemlje nakon pandemije.
Plaće su porasle više od 30% od prelaska na euro. Hrvatska uspješno koristi sredstva iz EU fondova. Prema agenciji Fitch, očekuje se da će do sredine 2025. iskoristiti svih 4,5 milijardi eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Euro kao financijski alat, ne samo simbol
Ana Šabić iz Hrvatske narodne banke ističe kako je euro donio konkretne financijske koristi: godišnja ušteda na transakcijama iznosi oko 160 milijuna eura, a uklonjene su valutne razlike koje su ranije bile trošak za poduzeća i građane.
Uz to, Hrvatska je gotovo u potpunosti izjednačila svoj rizik zaduživanja s onim Njemačke.
Bugarska u povoljnijoj startnoj poziciji
Za razliku od Hrvatske, Bugarska danas ulazi u eurozonu s nižom inflacijom i boljom mogućnošću nadzora nad cijenama. Kako ističe Sorić, to znači da će biti lakše prepoznati i sankcionirati nepravedne poslovne prakse.
