Zbog obilnih oborina koje su uzrokovale podizanje razine Rječine, poplavljeni su podrumski prostori zgrada u Ružićevoj, sportska dvorana fitness centra, trgovina odjećom i supermarket Plodine. Po svemu sudeći radit će se o velikoj materijalnoj šteti budući je vodena bujica na nekim mjestima visoka i do pola metra. Nije pomogla ni intervencija vatrogasaca koji su pokušavali pomoći ispumpavajući ogromne količine vode. (rd)
Ove situacije svakao su na razini cikličkih katastrofa, na sreću ne globalnih i većih razmjera, ali …i ovakve situacije – u opsegu jedne ulice ili gradske četvrti – vrlo su katastrofične i mučne – nadasve na osobnoj razini. Svakako je vrijeme suosječanja i mogu razumijeti ljude direktno pogođene tim nemilim događajem.
No, ima jedna interesantna pojava – koja je na razini dobro sinhronizirane šutnje nadležnih u gradskoj upravi, Mjesnog odbora, uprave tržnice te medija – gotovo nezamijećena u ovom gradu. Osim stanara gradske četvrti i ponekih zaposlenih ne zna se da je zona “tržnice” ili “kazališta”, a točnije Zagrebačka i Verdijeva (i još poneka uokolo) ulica s dijelom pripadajućeg uličnog prostora koje koristi tržnica, “svaki čas” poplavljene – i to godinama. Stanovnici Rijeke nisu upoznati da je ciklus poplava sinhroniziran s mijenama plima i oseka i periodima “nešto” jačeg juga. Pojavljuju se šture informacije tipa: “poplavljen dio tržnice” … i to je sve. Bez detalja, bez problema stanovnika i korisnika, bez detekcije problema, bez perspektive. Zar nam nema pomoći?
Najlakše je svaljivati probleme na razinu nadmoćnosti prirodnih fenomena. No teško mi je a da svakog dana ne primjećujem kaotičnost situacije u “svom kvartu” – od problema korištenja gradskih prostora, organizacije “gradske tržnice”, prometnog delirija … i još mnogo toga – no jedno ću napomenuti – fasciniran sam tehnikom čišćenja vanjskih prostora “gradske tržnice”. Nakon pospremanja “mobilijara-štandova” počinje uklanjanje otpada šmrkovima. Uz upotrebu enermnih količina dragocjene VODE, u kanalizacijsku mrežu satjeravaju se enormne količine organskog, u pravilu vlaknastog otpada zaostalog od svakog prodavača. Prikupljanje krutog otpada metlama tek je finalna faza ove farse. Stručne gradske službe, kao i ostala tehnički upućena lica, znaju za probleme kanalizacijske mreže ovog dijela grada. Mala nadmorska visina gradskog dijela koji je na nasipu otežavala je izgradnju kanalizacijskog sustava koji bi osiguravao standarnu gravitacijsku odvodnju. Stoga je pogibeljno u takav sustav dnevno utjeravati otpad za koji ona nije namijenjena. Srećom, prije pet-šest godina izvršena je rekonstrukcija dijela kanalizacijske mreže, a najvažnije stvar koja se izvela je odvajanje odvodnje fekalnih, sanitarno-potrošnih voda od odvodnje oborinskih. Možete samo zamisliti “idiličnost” tadašnjeg izlijevanja – tadašnjih prešučivanih poplasva. Možete zamisliti tu dugogodišnju zavjeru – što smo to kupovali na “našoj gradskoj tržnici” a da (MI) nismo znali da se znatan broj prizemnih šupa (jer u toj zoni nema podruma) koristi kao (iznajmmljena) spremišta poljoprivrtednih proizvoda koja se prodaju na tržnici. I danas je to isto – i danas je to javna tajna.
No, udaljio sam se ot teme POPLAVA. Kanalizacijska mreža “zone tržnice” je zatrpana. I u tom slučaju, neumjesno se opravdavati vremenskim nepogodama.
Da li će se što poduzeti?
Što nam je činiti? Stanovnici “zone tržnice” ili “kazališta” – KUPITE ČIZME, PAZITE GJE PARKIRATE – DEŽURAJTE – SNALAZITE SE. Izokrenuti je smisao, izokrenute su vrijednosti. Pa mi smo vjerojatno tu zbog “gradske uprave”, “gradskih i državnih službi”, “gradske tržnice”….
Za sada toliko – par tema za razmišljanje.
Uz pozdrav,
Nenad Kocijan
građanin ovog grada
Nenade baš me interesira na osnovu čega dovodiš u vezu sinhroniziranu šutnju nadležnih u graskoj upravi sa Mjesnim odborom?
Zloća ili neznanje?????????
Ili nešto treće!