Home Vijesti Povijesni toponimi se u Stari grad vraćaju u ponedjeljak!

Povijesni toponimi se u Stari grad vraćaju u ponedjeljak!

804
0
foto: La voce del popolo

Sada je i službeno! U ponedjeljak u 13 sati će u Starom gradu biti postavljene prve četiri višejezične ploče s povijesnim nazivima toponima u Starom gradu.

Zadatak njihove izrade povjeren je poduzeću “Pruša”, koje se nalazi na Školjiću, pored Autotrolejevog parkirališta. Stvoriti nas iz Cicerona na ovom fascinantnom putovanju bio je šef odjela za urbanizam Srđan Škunca.

Pročelnik Odjela za urbanizam Srđan Škunca za La voce del popolo je objasnio kako se prvo namjeravalo napraviti kamene ploče.

– Službeni nazivi su već napravljeni od ovog materijala, pa bi bilo problema s razlikovanjem. Također, rad s kamenom vrlo je složen proces pa se odlučilo pokušati s drugim rješenjima. Izbor je tada pao na Prušu, koja osim inovativnih tehnologija nudi i alternativna rješenja i stoga je pogodna za ovu vrstu operacije. To je neizbježno produljilo vrijeme, ali vjerujem da se na kraju isplatilo i da ćete se uskoro uvjeriti u to.

Pozadina ploče je srebrnkasta, slova su crna. Jednostavan, nesofisticiran, ali lijep dizajn.
– Uz njega je logotip i natpis Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020, kako bi naglasili da će novi znakovi biti trajni, ali da neće zamijeniti službene – navodi Škunca.
-To je zbog toga što želimo naglasiti kulturni aspekt projekta kako bismo obnovili povijesne odonime. U početku smo također mislili spojiti u jedan znak i službene i dvojezične denominacije. Ali onda je utvrđeno da zakon ne dopušta daljnje denominacije prisutne na istom službenom znaku.

Znakovi će biti postavljeni na sadašnjem Koblerovom trgu, preko Užarske, Andrije Medulića i Pod Voltun. Zatim će se nastaviti prema Grivici, Pul Vele Crikve te završiti ovo putovanje na Gomili.
– Ukupno će biti tridesetak znakova i nadamo se da ćemo projekt završiti za nekoliko mjeseci. Sva povijesno dokumentirana imena raznih ulica i trgova prikazana su na znakovima, od najstarijih do najnovijih, uz stoljeće i godinu osnivanja pored nje, ističe Škunca
– Radi se o jednoj vrsti putovanja kroz vrijeme kako bismo saznali kako su se imena ulica promijenila tijekom stoljeća. Bio je to vrlo pedantan istraživački rad na kojem je radio “Stradario di Fiume”, koji je potpisao Massimo Superina (iz obitelji riječkih esula). Najsloženiji i najosjetljiviji dio bio je onaj koji se odnosio na neposredno poslijeratno razdoblje, jer postoje dokumenti s proturječnim datumima o nomenklaturi nekih ulica, a možda bismo mogli naići na neke manje greške.

– Znakovi su izrađeni od aluminija, čija je površina prvo podvrgnuta laserskom tretmanu koji je korodirao elated sloj, nakon čega je dodana kiselinska tvar koja učinkovito crni aluminij, objašnjava Tihomir Pruša.
– Zapisi u boji stoga nisu izvučeni, ali su rezultat korozivnog djelovanja ove kemikalije. Svaki znak zahtijeva uporabu četiri stroja i tri različite vrste lasera, ali je proces jednostavniji nego što se čini jer imamo svu potrebnu opremu. Da bi napravili jednu, potrebno je nekoliko sati, zaključuje.

Trojezične table postale dvojezične

Škunca objašnjava kako je u početku, projekt uključivao i trojezične znakove, s mađarskim i talijanskim i hrvatskim natpisima.
– Namjeravalo se, gdje je to bilo moguće, stvaranje trojezičnih tablica koje su također uključivale imena na mađarskom jeziku. Međutim, ulice i trgovi u Starom gradu nisu nosili nazive na ovom jeziku i zapravo nismo naišli na njih tijekom našeg istraživanja. Tijekom razdoblja pod mađarskom krunom, Stari grad nije bio predmetom mađarizacije, stoga je ova vrsta toponima pronađena izvan njega, na primjer u dijelu grada koji je vodio od Korza prema moru, u zapadnom dijelu grada i to istočno od Fiumare. Normalno, čak i dokovi luke nosili su mađarska imena – istaknuo je Škunca.

Godine 1954. ulice mijenjale nazive pet puta!

Nakon Drugog svjetskog rata dvojezični tekst ostao je na snazi ​​sve do 1954. godine, kada su jugoslavenske vlasti uklonile talijansku, ostavivši samo hrvatsku verziju.

– Službeni dokument Jugoslavenskog nacionalnog odbora, koji datira iz 1955. godine, ukazuje na sve promjene koje su napravljene prethodne godine, zapravo pokazujući prijelaz iz dvojezičnog imena u jednojezični. Kopajući Državnim arhivom, naišao sam na izvještaj iz kojeg proizlazi vrlo zanimljiva podatak. Samo tijekom 1954. godine ulice Rijeke promijenile su ime čak pet puta , otkrio je Škunca.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here