Imamo želju podsjetiti i izgraditi zajedno budućnost mira, prosperiteta i ljepote. Riječi su to talijanskog premijera Mattea Renzija, ujedno i predsjedavajućeg (od 1. srpnja) Europske komisije, a koje je izrekao u Bolzanu na susretu sa svojim austrijskim kolegom Wernerom Faymanom na skupu “Evropa regija”. U vrijeme kada njemačka kancelarka Angela Merkel želi osnažiti zajednicu prijedlogom o stvaranju bankarske unije država članica EU, ova inicijativa bivšeg gradonačelnika Firenze je novost otkako je EU 1992.godine službeno oformljena.
Preciznije, Renzi je u novim uvjetima integrirane EU, osvježio i obnovio dobro poznatu inicijativu iz vremena prije pada Berlinskog zida 1989. godine. Tada je na ovim prostorima postojala Alpe Adria inicijativa koju su sačinjavale, ako me pamćenje dobro služi, talijanske regije Friuli Venezia Giulia, njemačka Bavarska, Austrija, Slovenija i cijela Hrvatska. Povezivanje je bilo neformalno, a sastojalo se uglavnom od kulturne razmjene, a bilo je i nekih zajedničkih investicija, te trgovinskih projekata. U tome su s hrvatske strane prednjačili Istra, Rijeka i Kvarner koji su surađivali ponajviše s talijanskim i austrijskim partnerima, a svoj su doprinos posebno dali turistički djelatnici.
Prvi u Bruxellessu su bili Istrijani. Još početkom 90-tih istarski župan i predsjednik IDS-DDI Ivan Jakovčić je u glavnom gradu EU otvorio predstavništvo regije Istra. Rijeka i PGŽ nisu slijedile taj primjer korisnog lobiranja za svoj zavičaj u za to najkompetentnijem odredištu. Da je više samopoštovanja prema vlastitoj povijesti, kulturi i ekonomiji još nije kasno za obnoviti inicijativu Alpe Adria u sada daleko povoljnijem EU okviru.
Zabluda je da će samo zajednička valuta (euro), eventualna bankarska unija, te možebitna naddržavna Evropska unija riješiti sve probleme građana. Zakonski su to i financijski preduvjeti za funkcioniranje tržišta, ali suvremeni je čovjek mnogo više od pukog tržišta. On ima svoje potrebe, kao što su jezik i kultura, te njihova razmjena, pravo na informaciju, širenje i primanje medijskih sadržaja, do putovanja, bilo da je riječ o kratkotrajnim izletima, do odlaska u zemlje članice EU poradi studiranja ili pronalaženja posla.
Država i zakoni mogu učiniti mnogo. Ali ne i sve. Zbog toga su dobrodošli alternativni oblici povezivanja unutar EU. A to bi moglo biti upravo ono što zagovara talijanski premijer Matteo Renzi, Evropa regija. Sastavljena od više različitih, susjednih, bližih i daljih regija, kao dijelova državnih cjelina koji bi se tako posložili na novi regionalistički način radi usklađivanja vlastitih interesa i međusobnog povezivanja i prožimanja. Granice su u EU srušene. Ali, nisu ni izdaleka sagrađeni novi mostovi suradnje i zajedništva.
Rijeka, kao na prijelazu između 19. i 20. stoljeća, industrijski i kulturni emporij Europe, mogla bi, ako bi bilo dobre volje, poduzeti što. Predložiti novu transgraničnu suradnju, a u okvirima nekadašnjih regija koje su pripadale Austro-Ugarskoj u kojoj je naš grad imao najveći prosperitet. Rijeka u Evropi regija? Umjesto što troši silne novce poreznih obveznika na megalomanska putovanja širom svijeta, riječkom gradonačelniku mr. Vojku Obersnelu bi bilo bolje da se pozabavi našim susjedima, počevši onima preko Učke, pa da se kod istarskog župana Valtera Flege posavjetuje kako da i Rijeka (PGŽ) otvori svoje predstavništvo u Bruxellesu. Budući da bi bilo teško od njega očekivati što više, zamisao o obnovi Alpe Adria suradnje ostaje na drugima.(Giancarlo KRAVAR)


































Meni je ovaj članak napisan od Giancarla Kravara glup.