Home Vijesti Rektor Hauser: Studije koje upisuje manje od 10 studenata treba mijenjati ili...

Rektor Hauser: Studije koje upisuje manje od 10 studenata treba mijenjati ili ukinuti

0
image 86
Rektor Hauser

Rektor Goran Hauser, koji je krajem veljače inauguriran na čelo University of Rijeka za mandatno razdoblje 2026. – 2030., ističe da će mu u fokusu rada biti jačanje međunarodne prepoznatljivosti sveučilišta i privlačenje novih studenata iz Hrvatske i inozemstva.

U razgovoru za Hina Hauser je naglasio kako želi nastaviti modernizaciju sveučilišta te ga afirmirati u nacionalnim i međunarodnim okvirima.

„Želimo učiniti europski relevantno sveučilište koje će privlačiti studente i stručnjake iz zemlje i inozemstva za rad i studiranje“, rekao je Hauser, dodajući da je za to potreban jasan smjer razvoja koji će biti definiran novom strategijom Sveučilišta do kraja godine.

Hauser je na funkciji rektora naslijedio vršitelja dužnosti rektora Davor Vašiček, a prije toga obnašao je dužnost dekana Medicinskog fakulteta u Rijeci.

Privlačenje studenata iz regije i dijaspore

Jedan od najvećih izazova, ističe Hauser, jest pad broja studenata, što nije samo hrvatski nego i europski problem. Rješenje vidi u snažnijem privlačenju stranih studenata.

Prema njegovim riječima, Hrvatska nakon ulaska u European Union nije u potpunosti iskoristila priliku za privlačenje studenata iz zemalja bivše Jugoslavije, gdje ne postoji jezična barijera, a diplome stečene u Hrvatskoj priznate su diljem Europe.

„Slovenija je na tom polju učinila više, a mi možemo ponuditi slične ili čak bolje uvjete“, istaknuo je Hauser.

Posebno vidi potencijal u hrvatskoj dijaspori. Kao dekan Medicinskog fakulteta pokrenuo je inicijativu stipendiranja studenata iz iseljeništva, osobito iz Južne Amerike, a sličan model želi proširiti i na razinu Sveučilišta.

Planira se i osnivanje posebnog kontaktnog centra koji bi studentima iz inozemstva pomagao pri dolasku i administrativnim procedurama.

Fleksibilniji studijski programi

Hauser smatra da studijski programi moraju pratiti potrebe tržišta rada te da treba biti spreman na promjene.

„Studentski programi su živo tkivo. Ako neki program nema interesa, moramo biti spremni modificirati ga ili zatvoriti“, kaže.

Napominje da trenutačno Ministry of Science and Education of Croatia upozorava na studijske programe koje upisuje manje od deset studenata, ali još nema obveze njihova gašenja.

„Nema smisla da program postoji samo zato da bi netko imao radno mjesto. Moramo biti odlučniji – ili se programi mijenjaju ili neće biti posla“, poručio je.

Suradnja s gospodarstvom i digitalna transformacija

Jedan od važnih projekata novog rektora je osnivanje Sveučilišnog centra za inoviranje i digitalnu transformaciju visokog obrazovanja.

Hauser ističe da digitalna transformacija nije pitanje budućnosti nego sadašnjosti te da sveučilišta moraju prilagoditi nastavu novim generacijama studenata.

„Nastavnici su stručnjaci u svom području, ali to ne znači da su stručnjaci za digitalne nastavne programe. Novi centar bi im pružio potrebnu podršku“, kaže.

Poseban naglasak stavlja i na suradnju s gospodarstvom, osobito s malim i srednjim poduzećima, koja mogu koristiti znanje i infrastrukturu sveučilišnih laboratorija i centara.

Novi studentski dom i sportska dvorana

Velik izazov ostaje nedostatak studentskog smještaja. U sveučilišnom kampusu na Trsatu prvotno je planirano pet studentskih paviljona, a zasad su izgrađena dva.

Za izgradnju trećeg paviljona Sveučilište je osiguralo 14,3 milijuna eura državnih sredstava, što bi trebalo donijeti oko 300 novih smještajnih mjesta. Ipak, procjenjuje se da u Rijeci nedostaje oko 1200 kreveta u studentskim domovima.

Hauser smatra da bi dio problema mogao biti riješen i djelomičnom komercijalizacijom smještaja u studentskim domovima, čime bi se dio studenata maknuo s tržišta najma stanova, što bi koristilo i građanima Rijeke.

U planu je i znatno jačanje sportske infrastrukture u kampusu. Sveučilištu je, ističe rektor, potrebna višenamjenska sportska dvorana, no procijenjena vrijednost projekta od oko 48 milijuna eura znači da će se za realizaciju morati pronaći dodatni izvori financiranja.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here