Upravo su u tijeku rekonstrukcijski radovi na postojećoj pruzi Rijeka-Zagreb koji bi kapacitet pruge trebali dignuti sa sadašnjih 6,2 do max 10 mil t/god. Danas se 50% lučkog prometa (suhi teret) uključujući tu i kontejnere odnosi na cestovni prijevoz, a s lučkim pretovarom od samo 4,2 tona suhog tereta u prošloj godini postojeća pruga radi na oko 35% kapaciteta . Nakon rekonstrukcije postojeće pruge taj postotak će se još više smanjiti, na samo 20% kapaciteta. Znači, 50% prometa (oko 2 mil t/god) odnosi se na cestovni promet. Što govore ove brojke? Gravitacijsko područje Luke Rijeka u ovom trenutku je strašno ograničeno. I zato se moramo vratiti na izjavu talijanskog premijera Lettia koji je izjavio kako se gravitacijsko područje jadranskog pomorskog pravca može povećati jedino zajedničkim djelovanjem sjevernojadranskih luka te Vlada Italije, Slovenije te Hrvatske.
Ako se izgradi, nizinska pruga Rijeka –Zagreb spadati će u remek dijela infrastrukturnog građevinarsta. Posebno je kompliciran njen planinski dio na kojem će se izgraditi 8 tunela, najveći tunel “Kapela 2” biti će dugačak 14,41 km, a tri tunela biti će duža od 4 km. Pruga bi mogla imati kapacitet izmedu 28 i 30 mil t/god. Brzine koje bi se postizale na ovim dionicama su respektabilnih 160 km/h. Procijenjena vrijednost investicije je vrtoglavih 3 milijarde €.
Kada bi Slovenci bili malo kooperativniji te se umjesto fokusiranja na preotimanje tereta susjedima orijentirali na jačanje kompletnog jadranskog pomorskog pravca, onda bi se izgradnjom nizinske pruge koridor (V) Venecija-Trst -Kopar-Ljubljana –Budimpešta te njenog sporednog pravca V.b Trst – Pivka – Rijeka-Zagreb- Budimpešta kapacitet pravca povećao na 60 do 70 mil t/god. Izgradnjom dubinske luke Krk Sjever (28m) te produbljivanjem luka Trst-Kopar na 18m, i najveći trgovači brodovi mogli bi dolaziti u sjevernojadranske luke.
Učinkovitom koordinacijom talijanskih slovenskih i hrvatskih željeznica teret iz sve ove četiri luke mogao bi se raspodijeliti na V I Vb koridor uz konkurentne cijene.
Iz ovih sadašnjih pokazatelja i projekcija tereta, izgradnja nizinske pruge u ovim okolnostima bila bi ravna ‘samoubojstvu iz zasjede’. Koridor Vb postavljen je kao pomoćni koridor i u ovom trenutku nije bitan EU niti je vjerojatno da će za njega biti novaca u EU fondovima. Dogovorom Italije, Slovenije i Hrvatske oko zajedničkog nastupa na jačanju jadranskog prometnog pravca, situacija će se daleko bolje odvijati ne samo za nas nego za čitavu regiju (Alpe-Jadran). Ove tri zemlje, uključujući tu i Austriju i Mađarsku moraju početi daleko bolje surađivati u različitim privrednim segmentima, posebno industriji (prerađivačkoj privredi) kako bi se vratile iz potrošačkog društva u proizvodno-potrošačko društvo.
Takav pristup ojačat će finacijske i privredne potencijale šire regije kako bi mogli parirati konkurenciji na globaliziranom tržištu. I na kraju samo treba postaviti logično pitanje: Tko će postati novi ‘Car monarhije’? (Riječki privredni barometar: boris bradarić) Prognoza prometa po smjerovima