Svako toliko u medijima se pojavi tekst koji svijetla reflektora u ovim teškim trenucima za Hrvatsku želi prebaciti sa politike na Hrvatsku Narodnu Banku. Ide se toliko daleko da se uspoređuje način djelovanja FED i ECB, s načinom na koji djeluje HNB u poticanju ekonomskog rasta. Da li se monetarnom politikom može stimulirati rast gospodarstva? Sigurno da može, ali da bi monetarna politika imala efekta na gospodarski rast za to politika prvo mora osigurati uvjete.
Konvencionalna ekspanzivna monetarna politika HND
Monetarna politika može biti ekspanzivna (Ms raste brže od BDP) ili restriktivna (Ms raste sporije od BDP). Ekspanzivna monetarna politika ima za posljedicu porast novčane mase, smanjenje kamatnih stopa, povećanje ulaganja, povećanje BDP-a i proizvodnje i porast zaposlenosti. Od pocetka same krize HND provodi ekspanzivnu monetarnu politiku kroz porast novčane mase i smanjenja kamata. Ta klasična ekspanzivna politika u konačnici bi trebala u jednoj sređenoj državi potaknuti ulaganja, povečanje BDP-a i proizvodnje, te porasta zaposlenosti. To su politike koje spadaju u domenu rada Vlade (fiskalna, gospodarska , obrazovna itd). Kada govorimo o sređenoj državi onda mislimo na države koje imaju razvijenu poljoprivredu, prerađivačku industriju, učinkovit obrazovni sustav, učinkovite i kompetente druge industrije, pozitivnu platnu bilancu, učinkovitu javnu upravu i javni sektor.
Nekonvencionalna ekspanzivna monetarna politika HND
Recimo da HNB se odluči za nekonvencionalni QE “quantitative easing” program kao što su to napravile ECB i FED. QE program je kada središnja banka kupuje obveznice od privatnog sektora banaka i drugih financijskih institucija kao što su osiguravajuća društva. Središnja banka plaća obveznice uz pomoć printanog novaca te ih stavlja na račune rezervi koje su te financijske institucije morale pohraniti kod središnje banke. QE program za cilj ima rušenje kamatnih stopa kako bi građani i firme mogli jeftinije uzimati kredite. Veća potrošnja onda treba potaknuti veće zapošljavanje kroz veću domaću proizvodnju. I u ovom slučaju država će pokupiti najveći dio jeftinog novca, a taj novac će opet završiti u stranim gospodarstvima. Sljedeća mjera može biti da se HNB odlučiti i na direktno kupovanje obveznica RH kao što to radi i FED, ili otkupljivanjem loših kredita od tih istih financijskih institucija u zamjenu za male kamate. HNB kao krajnju mjeru može se odlučiti i na printanje HRK kako bi pojačao svoje rezerve, a preko zajmova bankama novac se onda upumpava u financijski krvotok.
Za Hrvatsku ne vrijede nikakvi ekonomski zakoni
I konvencijalnom i nekonvencijalnom ekspanzivnom monetarnom politikom u sadašnjim uvjetima gdje država nije prošla kroz strukturne reforme, i gdje nije osigurala uvjete za rast domaće proizvodnje, nekonvencionalna monetarna politika je kontraproduktivna U jednoj od prijašnjih kolumni sam napisao da samo 17% radno aktivnog stanovništava stvara nove vrijednosti, a to ima veze s katastrofalnom pokrivenošću uvoza s izvozom od 56%. Ekonomska pravila koja vrijede za normalne države ne vrijede za Hrvatsku. Male kamate i jeftin novac ne potiču investitore na ulaganja, a građane na potrošnju. Dovoljno se okrenuti u vašem lokalnom supermarketu i tamo ćete naći manje od 50% proizvoda koji su napravljeni u Hrvatskoj. Novac koji se oslobodi biti će pojeden od države kroz nova zaduživanja, a preko negativne bilance završit će u njemačkom, austrijskom, talijanskom, kineskom itd.. gospodarstvu. Hrvatski dug koji je u stranoj valuti leti u nebo, devizne rezerve se tope, ostaju samo vreće bezvrijednog hrvatskog novca. U Hrvatskoj bi zavladala GLAD. Umjesto da stranke izađu s konkretnim planom izlazka iz krize, stranke sastavljaju matematičke predizborne koalicije u borbi za vlast. Dok god HNB iz izbornih programa stranka i kolicijskog programa ne bude mogao iščitati na što će se trošiti proračunski novac, koje strukturne reforme će biti provedene i u koje vrijeme, kako bi se osigurao rast domaće proizvodnje i dostignula pozitivna trgovačka bilanca, HNB neće pristupiti nekonvencionalnoj ekspanzivnoj moneternoj politici. Što dulje politika bude čekala s strukturnim reformama to su šanse za nekonvencionalnu ekspanzivnu monetarnu politiku sve manje. (Ri Privredni Barometar: boris bradaric)
