Home Vijesti RIINTERVJU: RInkluzija, Marija Japundža Broznić

RIINTERVJU: RInkluzija, Marija Japundža Broznić

704
0

U novom nastavku naše rubrike Riintervju razgovaramo o projektu RIinkluzija s Marijom Japundža Broznić, koordinatoricom za programe programe u Upravnom odjelu za odgoj i obrazovanje, kulturu, sport i mlade Grada Rijeke.

Koji je cilj projekta?

Cilj projekta RInkluzija je doprinijeti socijalnoj uključenosti i integraciji učenika s teškoćama u razvoju i to zapošljavanjem educiranih pomoćnika u nastavi koji djeci s teškoćama pružaju podršku i olakšavaju im redovno pohađanje škole.

Pitanja prava učenika s teškoćama i osoba s invaliditetom nerijetko su nažalost u potpunosti marginalizirana odnosno lišena medijske pažnje i društvene rasprave. Naprotiv tome, ljudska prava i posebice prava osoba s invaliditetom i djece s teškoćama konstantno su u fokusu riječke lokalne vlasti i nas stručnih suradnica koje radimo dominantno u resoru obrazovanja i socijalne skrbi.

Na tom putu, uvijek nastojimo da tolerancija, senzibiliziranost, cjeloživotno učenje i inkluzija uistinu zažive u punom smislu na mikrorazini jednog sustava kao što je primjerice odgojno-obrazovna ustanova i preliju se na širi društveni kontekst.

Inkluzivno obrazovanje temelji se na pravu kvalitetnoga obrazovanja svih učenika što znači da omogućuje učenicima s teškoćama da, prema svojim sposobnostima i mogućnostima te interesima, sudjeluju i surađuju s drugom djecom. Stoga zahtijeva razumnu prilagodbu, odnosno stvaranje uvjeta u našim školama za zadovoljavanje različitih odgojno-obrazovnih potreba svakog učenika i omogućuje svim učenicima da uče zajedno. U procesu inkluzivnog obrazovanja pored educiranih, empatičnih učitelja spremnih na cjeloživotno učenje, stručnih suradnika različitih profila, neizmjerno važna karika je pomoćnik u nastavi/stručni komunikacijski posrednik. Projekt RInkluzija kroz zapošljavanje pomoćnika u riječkim osnovnim školama vrlo konkretno doprinosi unapređenju odgojno-obrazovnog sustava te stvaranju pozitivnog okruženja u školi za sve učenike i otvoreno društvo bez diskriminacije.
 
Kako se projekt izvodi?

Pomoćnici svakodnevno rade s jednim ili više učenika u riječkim školama na 4 sata u razrednoj, odnosno 5 sati u predmetnoj nastavi. Potrebe učenika su različite, kao što su različite okolnosti, razredi odnosno škole koje učenici pohađaju. Samim time i posao jednog pomoćnika drugačiji je i jedinstven u odnosu na kolege. Početkom nastavne godine, pa i svakoga radnog dana to predstavlja golem izazov za sve pomoćnike, međutim uz dobru suradnju s učiteljima, stručnim suradnicima i roditeljima taj posao postaje kako i naši pomoćnici nerijetko ističu „životni poziv“.

Koji su partneri?

Projektni partneri kojima i ovim putem zahvaljujem na trudu i angažmanu svih ovih godina, su osnovne škole kojima je osnivač Grad Rijeka. Sve ove godine, uloga glavnog partnera pripala je riječkom Centru za odgoj i obrazovanje, renomiranoj ustanovi u kojoj se dugi niz godina provodi odgoj, obrazovanje, habilitacija, rehabilitacija, radno i stručno osposobljavanje djece s intelektualnim teškoćama i drugim utjecajnim teškoćama. U Centru su formalno i zaposleni svi naši pomoćnici što riječki model zapošljavanja pomoćnika čini jedinstvenim primjerom dobre prakse, nastojeći stvoriti sve preduvjete da riječki centar jednoga dana preraste i formalno u centar podrške koji bi pružao podršku djeci s teškoćama, njihovim roditeljima te stručnjacima koji rade s djecom s teškoćama u redovnim školama.

Koja je visina proračuna projekta?

Ukupna vrijednost projekta je 2.854.013,40 kuna (378.817,81 EUR), od čega bespovratna sredstva iznose 2.425.911,39 kuna (311.995,14 EUR). Pored navedenih sredstava određen broj pomoćnika financira se iz Proračunskih sredstava, a samo u ovoj godini iz gradskog Proračuna izdvojeno je još dodatnih 1.000.000,00 kuna (132.731,61 EUR) za povećanje plaća svim riječkim pomoćnicima.
 
Na koji se način financira?

Iako Grad Rijeka pomoćnike financira još od daleke 2008. godine, najveći zamah uzapošljavanju diljem naše zemlje odvio se otvaranjem mogućnosti za povlačenje sredstava iz Europskog socijalnog fonda 2014./2015. školske godine. Od tada pa sve do danas, broj pomoćnika kontinuirano raste i sa sigurnošću možemo reći da smo u našem gradu omogućili pravo na pomoćnika/stručnog komunikacijskog posrednika svim učenicima kojima je takav oblik podrške potreban.

U okviru projekta, odnosno u Pozivu temeljem kojeg se zainteresirani javljaju za sudjelovanje u ovom projektu koji se provodi u sklopu Europskog socijalnog fonda, a koji se odnosio na ovu školsku godinu definirana je i plaća za sve pomoćnike/stručne komunikacijske posrednike i to u jediničnom trošku od 501,34 eura mjesečno, a što uključuje trošak plaće sa svim pripadajućim porezima i davanjima na plaću i iz plaće, te prigodne nagrade (osobni primitci poput božićnice i regresa a prema važećem Kolektivnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama).
Svjesni nužnosti za korjenitim promjenama u sustavu zapošljavanja pomoćnika u nastavi, u jeku inflacije koja je pogodila čitavu Europu pa i šire, u siječnju su potpisani aneksi ugovora s pomoćnicima Grada Rijeke, za što je iz gradskog proračuna izdvojeno dodatnih 132.731,61 EUR za rast plaća pomoćnika. No, to i dalje znači da plaća pomoćnika kao i ostala prava nisu sustavno riješena i postoje značajne razlike u gradovima i općinama diljem države.

Zbog navedenog kao i činjenice da škole sklapaju ugovore o radu s pomoćnicima samo do kraja nastavne godine, a temeljem Pravilnika o pomoćnicima i stručnim komunikacijskim posrednicima, nakon čega se ugovor raskida i osobe završavaju na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje, nebrojeno puta smo istupali i komunicirali s nadležnim institucijama, stručnom i širom javnosti o nužnosti korjenitih promjena u sustavu zapošljavanja pomoćnika. Time pokazujemo senzibilitet ali i stvarnu namjeru da sudjelujemo u promicanju radnih prava pomoćnika i bez zadrške koristimo svoje profesionalne uloge za progovaranje o važnim temama koje se tiču temeljnih ljudskih prava. S obzirom na navedeno, i gradonačelnik Grada Rijeke, Marko Filipović je s pozicije podpredsjednika Udruge gradova, apelirao na resorno Ministarstvo da osim što je donijelo Pravilnik o pomoćnicima u nastavi i stručnim komunikacijskim posrednicima, koji je samo perpetuirao neujednačenost prakse na razini države, donese i druge važne podzakonske akte, prije svega programe za stjecanje kvalifikacija za pomoćnike u nastavi, izmijeni odredbe Pravilnika o načinu zapošljavanja i uredi i ujednači cijenu rada pomoćnika/stručnih komunikacijskih posrednika.

Kakva je perspektiva pomoćnika u nastavi u RH?

Nisam sigurna kako će se stavljanje pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika u Zakon o osobnoj asistenciji odraziti na budućnost ovog zanimanja, ali nadam se da će resorno Ministarstvo imati sluha pri donošenju novog Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ali i ključnih podzakonskih akata koji će uređivati ovo pitanje.

Kao prilog tezi o pomanjkanju sustavne brige za rješavanje problema, stoji i činjenica da smo trenutno na polovici mjeseca srpnja, a resorno Ministarstvo još uvijek nije raspisalo Javni poziv za financirane projekata za uključivanje pomoćnika i stručnih komunikacijskih posrednika, koji je preduvjet i temelj za sve aktivnosti koje trebaju uslijediti kako bi svi učenici kojima to pravo pripada, imali pomoćnika/pomoćnicu prvoga dana nove školske godine. U užarenim ljetni mjesecima tek po zaprimanju odobrenja projektnog prijedloga, pristupamo raspisivanju javnog poziva za sve buduće pomoćnike, odobravanju prijedloga stručnih povjerenstava za učenike i čitavog niza administrativnih radnji koje su nužan preduvjet za pokretanje projekta u novoj školskoj godini.

Na kraju, očekujući korjenite promjene u sustavu zapošljavanja i financiranja pomoćnika u nastavi/stručnih komunikacijskih posrednika na nacionalnoj razini, ostaje mi apostrofirati sve ono dobro i važno što je iz Rijeke odaslano u okviru spomenutog Projekta.

Uz redovne aktivnosti vezane uz zapošljavanje i edukaciju pomoćnika, dodatno smo se fokusirali na edukacije za pomoćnike kao i čitav niz popratnih aktivnosti, okruglih stolova, dječjih koncerata, tribina s ciljem širenja svijesti o važnosti inkluzivnog obrazovanja. S tim ciljem, smo u lipnju 2021. godine napravili i pravi hrvatski dokumentarni film o pomoćnicima u nastavi, za koji podsjećam da je dostupan na Youtube kanalu. Kao trajni podsjetnik na rezultate projekta, tu je i slikovnica uvažene dječje spisateljice Jelene Pervan o djevojčici Lini, koja je svojedobno distribuirana svim prvašićima riječkih osnovnih škola, a trenutno je dostupna u svim riječkim knjižnicama, uključujući i one u osnovnim školama. Riječki Rinkluzivan tim ima još pregršt ideja i nadamo se da će krovne institucije stvarati preduvjete za njihovu provedbu i da ćemo još dugo vremena utjecati na poboljšanje uvjeta svih školaraca, a posebice onih kojima je ta podrška najpotrebnija.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here