Home Najnovije Rijeka otpadom upravlja tri puta neefikasnije od Krka!

Rijeka otpadom upravlja tri puta neefikasnije od Krka!

2430
4

Muke stanovnika Viškova i velikog dijela Rijeke s ilegalnim odlagalištima otpada Sovjak, Viševac i Marišćina u prvi plan su izbacile temu upravljanja otpadom na našem području kao i iskustva dijela razvijenog svijeta koji te probleme već godinama uspješno riješava. Čak i projekt MBO instalacije na Marinšćini, koja je prema zadnjim obećanjima prolongirana na sredinu 2014. godine, počiva na staroj i u razvijenom svijetu prevladanoj doktrini. Praksa je dokazala da nesortiran otpad koji se želi prevoziti i obrađivati u MBO instalacijama nije najbolje rješenje pa većina razvijenih sredina prelazi na ‘Zero Waste’ strategiju gdje se potreba za obradom nesortiranog otpada u MBO instalaciji smanjuje na najmanju moguću mjeru. Takva postrojenja koja ne bi smjela obrađivati više od 20-30 posto ukupnog otpada mogu opstati i u centrima većih gradova jer ne izazivaju nikakve mirise. Ključ uspjeha je pravilno sortiranje otpada tamo gdje on nastaje.


Hale za sortiranje komunalnog otpada na krčkom odlagalištu Treskavac

Jedina sredina u Primorsko-goranskoj županiji koja je poduzela korake i investirala sredstva u tom smjeru je otok Krk. Otpadom na Krku upravlja KD Ponikve čiji su osnivač sve jedinice lokalne samouprave koje postoje na otoku. Na otoku Krku se na godinu prikupi oko 19.500 tona komunalnoga otpada, od čega se oko 12.000 tona prikupi tijekom četiriju ljetnih mjeseci. Prateći strategiju gospodarenja otpadom štedljivi boduli su shvatili da će dugoročno miješani otpad voziti na regionalni deponij što će ih više koštati. Logično se nametnuo zaključak prema kojem će cijena komunalnih usluga biti manja ako postotak odvojeno prikupljenog otpada bude veći. Također, većom količinom posebno prikupljenog otpada produljuju vijek trajanja postojećeg deponija što im donosi daljnje uštede. Iz tog razloga su na vrijeme pokrenuli sustav kako bi stvorili naviku odvajanja otpada kod svojih sugrađana. Nezanemarivo je i da je tim sustavom otvoreno 50 novih radnih mjesta.


Na Krku se odvojeno prikupi oko 35% otpada – link na cijelu tablicu

U sustav je do sada uloženo 25 milijuna kuna, a u tijeku je II (ujedno završna) faza sanacije deponije kojom je planirano proširenje nove plohe odlagališta i sanacija njegovoga starog dijela za što će se izdvojiti dodatnih 16 milijuna kuna. Rezultat ovakve strategije je u činjenici da se na Krku odvojeno prikupi oko 35% otpada, a cilj je svake godine taj postotak povećavati za 2-3 posto.

Na Krku ulagali u upravljanje otpadom, u Rijeci u dovršetak bazena

Na području Rijeke i riječkog prstena otpadom upravlja KD Čistoća čiji su osnivač sve jedinice lokalne samouprave na tom području. Preko 80% otpada dolazi iz grada Rijeke. Na pitanje koliko se od toga prikuplja odvojeno, nedavno je na aktualnom satu riječkog gradskog vijeća odgovarao riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Na upit gradskog vijećnika Nikole Ivaniša kojega je u srpnju zanimalo da li se i u Rijeci namjerava uvesti krčki model, Obersnel je odgovorio kako se i u Rijeci, baš kao i na Krku, ukupna količina smeća odvojenim prikupljanjem otpada smanjuje za oko trećinu.

Međutim, sudeći po službenim podacima koje su nam dostavili iz KD Čistoće, riječki gradonačelnik namjerno ili nenamjerno obmanjuje javnost. U Rijeci se godišnje odvojeno prikupi tek 11% od oko 35.000 tona komunalnog otpada koji se proizvede na našem području. Dok su Krčani ulagali u gospodarenje otpadom u Rijeci se ulagalo u dovršetak bazena i slične projekte.

Uspoređujući Krk i Rijeku u oči najviše upada nesrazmjer ulaganja u infrastrukturu koja građanima olakšava i potiče ih na odvojeno prikupljanje otpada. Na području koje pokriva KD Ponikve živi 10 puta manje ljudi i proizvodi se 2 puta manje smeća nego u Rijeci. Istovremeno, na Krku ima 10 puta više spremnika za odvojeno prikupljanje smeća (!). Ukupno je postavljeno oko 1500 otoka (s po 5 posuda) na način da od svakog domaćinstva budu udaljeni najviše 150. Na području Rijeke i prstena postoji oko 300 posebnih plavih posuda namijenjenih odlaganju papira, preko 200 posebnih spremnika narančastog poklopca za odlaganje višeslojne tzv. tetrapak ambalaže te 200-tinjak ekootoka za odlaganje papira, staklene i tzv. tetrapak ambalaže. Otok Krk ima i sedam, posebnih sabirnih mjesta na kojima građani besplatno odlažu glomazni kućni otpad (elektronički otpad, stari namještaj, bijela tehnika, automobilske olupine, automobilske gume) i opasni otpad. U Rijeci su u funkciji dva reciklažna dvorišta na Pehlinu i u Mihačevoj dragi, namijenjena građanima za izdvajanje svih vrijednih komponenti iz otpada, te u sklopu reciklažnog dvorišta u Mihačevoj dragi privremeno skladište vrijednog otpada sa sortirnicom i uređajem za njegovo prešanje i baliranje.


Riječko brdo smeća (foto: lokalpatrioti-rijeka.com)

I na Krku i u Rijeci ne ostvaruju dobit na recikliranom otpadu. U KD Čistoći su nam odgovorili kako dobit kao i troškovi ostvareni predajom odvojeno prikupljenog otpada daljnjim korisnicima ovise o trenutnoj situaciji ponude i potražnje za određenom sekundarnom sirovinom na tržištu i mijenjaju se više puta tijekom godine: ‘U principu, veća je direktna dobit od prodaje vrijednih vrsta otpada (papir, karton, metali, EE otpad, PE folija) nego li trošak zbrinjavanja vrsta za koje trenutno ne postoji veliki interes (drvo i stare gume koje se koriste kao zamjensko gorivo u nekim elektranama za industrijske potrebe tipa elektrana cementne industrije), ali su veliki troškovi nabave i održavanja posuda za njihovo odvojeno prikupljanje, troškovi vozila (nabava, održavanje, gorivo) i ostale opreme (uređaj za prešanje i baliranje) te troškovi radne snage.’

I u KD Ponikvama tvrde kako prihodi od recikliranih sirovina ne pokrivaju troškove sustava njihovog prikupljanja. Cijene sekundarnih sirovina su vrlo neujednačene budući da cijene sekundarnih sirovina stalno variraju. Općenito plastika i staklo nemaju gotovo nikakvu vcijenu dok cijena papira varira.'(Danko Švorinić)

4 COMMENTS

  1. Može li mi netko pojasniti ovu rečenicu:
    “Na području koje pokriva KD Ponikve živi 10 puta manje ljudi i proizvodi se 2 puta manje smeća nego u Rijeci.”

    10x manje ljudi uz 2x manje smeća, ispada da proizvode 5x više smeća po stanovniku?

  2. Pomislio sam i ja na turiste ali onda je gornja tvrdnja besmislena. Kao da kažeš da stan u kojem je prijavljen jedan stanar a u stvari žive petorica, proizvodi duplo manje smeća od stana u kojem je prijavljeno i živi troje.

    Osim toga, nije jednako lagano riješiti problem otpada ako 8 mjeseci imaš npr 20% a preostala tri mjeseca 100%, ili ako si svih dvanaest mjeseci na 100% … i još ti dođe nešto turista preko ljeta.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here