Rusija je sada zemlja s najviše sankcija na svijetu, nakon što su druge nacije sankcijama odgovorile na njezinu ničim izazvanu invaziju na Ukrajinu.
U brojkama: Rusija se suočila s 2778 novih sankcija u nešto manje od dva tjedna, prema nadzornoj ploči Castellum.AI, koja prati sankcije protiv Rusije.
Rusija se prije 22. veljače suočila s 2.754 sankcije, što je čini drugom zemljom u svijetu po broju sankcija iza Irana. Međutim, otkako je predsjednik Vladimir Putin 21. veljače naredio ulazak trupa u istočnu Ukrajinu, sankcije Rusiji su naglo porasle na 5.532.
Za usporedbu, Iran se suočio s 3.616 sankcija, prvenstveno zbog svog nuklearnog programa i podrške terorizmu, navodi Bloomberg. Sirija i Sjeverna Koreja slijede blisko iza Irana s 2.608, odnosno 2.077 sankcija.
Međutim, SAD je dosad izbjegavao ciljati članove ruskog parlamenta i radije je svoje sankcije usmjerio na banke, njihove podružnice i oligarhe i njihove obitelji.
Sankcije najavljene 26. veljače, koje su ruskoj vladi odsjekle od inozemnih deviznih pričuva i ograničile pristup SWIFT-u, dovele su do toga da je vlada izgubila otprilike polovicu svojih deviznih pričuva.
Podaci pokazuju da je 90 posto sankcija do sada bilo usmjereno na političare, visoke vladine dužnosnike i bogate utjecajne Ruse – strategija za koju se Zapad nada da će izvršiti financijski pritisak na one koji su najbliži Putinu.
SAD zabranjuje uvoz ruske nafte
SAD je u utorak napravio korak dalje i odmah zabranio uvoz ruske nafte, što je potaknulo daljnje povećanje cijene nafte.
“Nećemo biti dio subvencioniranja Putinovog rata”, rekao je predsjednik Joe Biden, nazvavši novu akciju “snažnim udarom” na sposobnost Rusije da financira ofenzivu koja je u tijeku.
Rusija je u srijedu upozorila Zapad da radi na širokom odgovoru na sankcije koji će biti brz i osjetiti se u najosjetljivijim područjima Zapada.
“Reakcija Rusije bit će brza, promišljena i osjetljiva za one kojima se obraća”, rekao je Dmitry Birichevsky, ravnatelj Odjela za gospodarsku suradnju Ministarstva vanjskih poslova, citirala je novinska agencija RIA.
Dr. Wolodymyr Motyka, umirovljeni akademik trgovine sa Sveučilišta Newcastle, rekao je za ABC da štetni učinci zapadnih sankcija, iako su u početku spori, počinju jako pogađati rusko gospodarstvo.
Agencija za kreditni rejting Moody’s snizila je kreditni rejting Rusije u nedjelju na Ca, drugu najnižu ljestvicu njezinih rejtinga.
Moody’s je rekao da je njegova odluka o smanjenju rejtinga Rusije “potaknuta ozbiljnom zabrinutošću oko spremnosti i sposobnosti Rusije da plati svoje dužničke obveze”.
Dr. Motyka je rekao da bi Rusija mogla upasti u bankrot za nekoliko tjedana, ako njezin kreditni rejting dodatno opadne.
“Suverena država koja ide u bankrot znači da međunarodne financije koje imaju novac za ulaganje… da financije prestaju jer to jednostavno znači da ne želite ulagati u zemlju u kojoj je vrlo malo vjerojatno da ćete uopće dobiti svoj vrati kapital”, rekao je dr. Motyka.
“Kada zemlja dosegne zadani status, možete u osnovi reći da je [ekonomija] srušena na zemlju… problemi se samo povećavaju.”
Mnoge su korporacije najavile da će obustaviti svoje poslovanje u Rusiji.
Popis koji je sastavio School of Management Sveučilišta Yale pokazuje da se oko 300 tvrtki povuklo iz zemlje.
Uključuju zrakoplovne tvrtke, luksuzne marke, popularne proizvođače automobila, tehnološke divove te Mastercard i Visu.
U utorak su McDonald’s, Starbucks, Coca-Cola, PepsiCo i General Electric objavili da privremeno obustavljaju svoje poslovanje u Rusiji kao odgovor na invaziju zemlje na Ukrajinu.
“Naše vrijednosti znače da ne možemo zanemariti bespotrebnu ljudsku patnju koja se odvija u Ukrajini”, rekao je predsjednik i izvršni direktor McDonald’sa Chris Kempczinski u otvorenom pismu zaposlenicima.
Gigant burgera rekao je da će privremeno zatvoriti 850 trgovina, ali će nastaviti plaćati svojih 62.000 zaposlenika u Rusiji “koji su ulili srce i dušu u naš McDonald’s brend”.
Međutim, neke tvrtke i glavni hotelski brendovi i dalje ostaju u zemlji, prema popisu Sveučilišta Yale.
