Istraživanje provedeno na razini Europske unije otkriva zanimljive obrasce u vezi s time kako se Europljani osjećaju – jesu li najviše vezani uz regiju u kojoj žive, svoju državu ili Europu kao zajednicu. Karta Europe jasno pokazuje da identitet nije jednak u svim dijelovima kontinenta: dok su neki snažno vezani uz nacionalni identitet, drugi naglašavaju regionalnu pripadnost, a tek manji dio građana primarno se poistovjećuje s Europom.
Regionalna pripadnost: jug i zapad Europe
Najizraženija regionalna privrženost nalazi se u južnoj i zapadnoj Europi.
- Španjolska i Italija: U Kataloniji, Baskiji te dijelovima sjeverne Italije stanovnici pokazuju jaču vezanost za regiju nego za državu.
- Francuska (Korzika): Ovdje se bilježi najveća razlika između privrženosti regiji i državi, što ukazuje na snažan lokalni identitet.
- Ålandski otoci (Finska): Predstavljaju područje s najvišom razinom regionalne pripadnosti u cijeloj Europi.
Ove regije označene su narančastom bojom na karti.
Nacionalna pripadnost: sjever i istok kontinenta
Većina Europe ipak se najviše poistovjećuje s državom.
- Nordijske zemlje: U Finskoj, Švedskoj i Danskoj prevladava snažna nacionalna pripadnost.
- Središnja i istočna Europa: U zemljama poput Poljske, Mađarske i Češke, ali i u Hrvatskoj i Sloveniji, građani se dominantno poistovjećuju s državom.
- Središnja Jutlandija (Danska): Zabilježena je kao regija s najjačim osjećajem pripadnosti državi.
- Zeland (Danska): Ima najveću razliku između vezanosti državi i regiji.
Na karti su ta područja označena plavom bojom.
Europski identitet: rijedak, ali prisutan
Privrženost Europi kao zajednici znatno je rjeđa, ali ipak postoje regije u kojima se ona ističe.
- Budimpešta (Mađarska): Posebno se izdvaja jer je to jedina regija u Europi u kojoj ljudi osjećaju veću pripadnost Europi nego svojoj državi ili regiji.
- Istočna Europa: U globalu pokazuje nešto veću privrženost Europi nego zapadne zemlje, iako je taj osjećaj i dalje slabiji u usporedbi s nacionalnim ili regionalnim identitetom.
- Jugozapadna Bugarska (Yugozapaden): Najniža razina privrženosti Europi u cijelom istraživanju.
Na karti su ta područja označena crvenim tonovima.
Sažetak trendova
Karta Europe jasno pokazuje tri dominantna trenda:
- Privrženost regiji: Najsnažnija u Španjolskoj, Italiji, Francuskoj i dijelovima Njemačke.
- Privrženost državi: Najizraženija u sjevernoj i istočnoj Europi, uključujući Hrvatsku.
- Privrženost Europi: Rijetka, ali primjetna u nekim urbanim i istočnoeuropskim sredinama.
Što znači za budućnost EU?
Ovi podaci pokazuju da je europski identitet raznolik i fragmentiran.
- U mnogim državama i dalje prevladava snažan nacionalni identitet, što potvrđuje važnost države kao primarne razine pripadnosti.
- U pojedinim dijelovima zapadne i južne Europe naglašena je regionalna svijest, često povezana s povijesnim i kulturnim posebnostima.
- Europski identitet prisutan je, ali još uvijek u manjini, i više izražen u urbanim, multikulturalnim sredinama poput Budimpešte.
Za institucije EU to znači da će jačanje osjećaja zajedničkog europskog identiteta biti izazovno i da neće biti moguće bez uvažavanja nacionalnih i regionalnih posebnosti.
