Duh samoupravljanja u hrvatskom se radništvu ponovno budi. Atmosfera i scenografija kakva je ovih dana viđena u najvećem kvarnerskom brodogradilištu 3. maju, kada je tisuću radnika visoko podignutih ruku i uz pljesak odobravanja izglasalo prijedlog kojim od države traže vlastiti škver na pet godina najma, neodoljivo podsjeća na davne godine kada smo još kapitalizmu držali čvrsto zatvorena vrata, a uživali u plodovima kolektivnog vlasništva i socijalističke ideologije, piše Slobodna Dalmacija.
Dva desetljeća kapitalizma i jednako toliko nesnalaženja državnih vlasti u upravljanju nacionalnim navozima, poprilično traljavi i površno razrađen projekt privatizacije, riječkim je škveranima, prije iz očaja nego nostalgije, dalo jednostavnu ideju. Ako ne zna država, a ne budu nas htjeli ni bogati investitori, onda 3. maj uzimamo u svoje ruke.
– Ne znamo što će Vlada reći na ovakav prijedlog, tek ga sada detaljno razrađujemo, ali to je naš plan B ako 19. travnja konstatiramo da ozbiljnih kupaca jednostavno nema – kaže Roland Sušanj, mladi inženjer, inače radnički predstavnik u NO-u riječkog brodogradilišta, koji je zajedno s kolegom Nikšom Moretijem kreator ove ideje.
Nikša Moreti i Roland Sušanj (foto: slobodna dalmacija)
Rodila se prije samo sedam dana i u međuvremenu dobila masovnu podršku trećemajaca. Optimizam koji je odavno napustio hrvatske škverane, nakratko se probudio na zboru radnika okupljenih u velikoj trećemajskoj menzi. Koliko su spremni svoju egzistenciju uzeti u vlastite ruke, potvrdili su i povicima odobravanja nakon što im je pročitano šest točaka plana samoupravljačkog preuzimanja.
A okvirni je prijedlog sljedeći: država daje 3. maj na upravljanje zaposlenima na razdoblje od pet godina, radnici preuzimaju obvezu da kroz to vrijeme dovedu tvrtku na razinu uspješnosti europskih brodogradilišta uz EU-ove uvjete potpora. Svih tih godina država će na način kako to Vlada odluči nadzirati upravljanje 3. majem i u svakom trenutku dogovor može razvrgnuti ako sa sigurnošću utvrdi da rezultati ne vode k ostvarenju tog cilja.
– Da bismo stvorili uvjet uspješne realizacije tog projekta, država bi morala do kraja provesti financijsku sanaciju kao i ranije preuzete obveze tehnološke obnove. Država bi također morala, isto kao što to čine i brodograđevne zemlje članice EU-a, osigurati i dodatne potpore radi prevladavanja sadašnje teške i vjerojatno dugotrajne tržišne krize. Nakon isteka pet godina, ako svoj cilj ostvarimo, država nam poklanja većinski paket dionica, a ako ne uspijemo, odlučit će o sudbini brodogradilišta pri čemu se svi zaposleni obvezuju da se neće toj odluci protiviti kakva god ona bila – tumači nam Sušanj.
Nije sklon prihvaćanju stava kako im je cilj u škver vratiti samoupravljanje, koje on osobno uostalom i ne pamti, ali žele po svaku cijenu izbjeći da dođu pod udar stečaja koji bi vjerojatno trajno ugasio proizvodnju na trećemajskim navozima.
– Da se razumijemo, nije ovo poruka kako ne želimo privatne vlasnike. Itekako bi bilo dobro da se na ovaj natječaj javi netko od ozbiljnih investitora s kapitalom koji će osigurati i nove poslove brodogradilištu. Mi samo Vladi želimo ponuditi i alternativni scenarij jer mislimo da može uspjeti – kaže Sušanj.
Dodaje da su radnici pokazali spremnost za preuzimanje takve odgovornosti, a među sobom će sami izabrati najsposobnije za upravljanje 3. majem. Ne samo to, spremni su i na odricanja, restrikcije te obračun s mangupima i neradom u vlastitim redovima, što se iščitavalo iz glasnog odobravanja poruka koje im je na tom velikom radničkom skupu uputio aktualni predsjednik uprave Edi Kučan.
Premda se uprava, što je i razumljivo, distancirala iz sudjelovanja u akciji koju predvodi grupa izabranih radničkih predstavnika, budući da je također riječ o izvornim dugogodišnjim trećemajcima, vjerojatno intimno tu akciju također zdušno podržavaju.
Nada Jelinić-Starčević, predsjednica Radničkog vijeća, poznata kao beskompromisni borac za 3. maj, koja je nedavno pripomogla smjeni i vlastita supruga s kormila škvera, na naše pitanje misli li da će radnici moći sami upravljati brodogradilištem, spremno odgovara.
– Pa izabrat ćemo najbolje, ako smo bili sposobni rušiti nesposobne uprave, znat ćemo odabrati one koji znaju i mogu voditi 3. maj. Vjerujte da takvih ima. Mi samo želimo spriječiti da zbog neuspjele privatizacije Vlada kroz stečajeve do kraja uništi ovu industriju. Nisam od onih koji misle da se u škverovima moraju graditi brodovi bez obzira na cijenu. No dok god nema alternativne industrije, ovu moramo održati. Nemam ništa protiv da kroz pet ili deset godina umjesto tankera na Kantridi proizvodimo primjerice automobile – ističe Jelinić i uvjerava nas kako 3. maj danas vrijedi milijardu kuna.
– Kako, računica je jednostavna. Država nam je obećala platiti 3,2 milijarde kuna za pomorsko dobro, a u isto vrijeme gubitak 3. maja iznad temeljnog kapitala iznosi 2,2 milijarde. Dakle nakon tog prebijanja duga zemljištem, mi ćemo vrijediti milijardu kuna. Zar ne bi bila ludost dati škver nekom strancu za kunu, pri čemu se u javnosti često zamagljuje situacija pričom kako će zbog pravila EU-a naš kupac morati uložiti nekoliko stotina milijuna kuna. Pa on će to uložiti u svoje vlasništvo – zaključuje Jelinić.
Da je ideja radničkog preuzimanja 3. maja dobra, misli i Alceo Frank, inače posljednji socijalistički direktor riječkog brodogradilišta, čije ime s poštovanjem i danas izgovaraju najstariji škverani. U njegovo vrijeme 3. maj je zapošljavao više od 7000 radnika (danas ih je upola manje), a godišnje su s navoza isporučivali i do deset brodova. – Red, disciplina i bolja produktivnost sigurno se unutar brodogradilišta može uvesti, no ključni problem ipak leži izvan 3. maja, a to je financiranje.
Mi danas više nemamo ni jednu domaću banku koja će pratiti proizvodnju, strane to ne žele, a nemoguće je s naručiteljima dogovoriti da brod plate unaprijed. Dakle, skeptičan sam u uspjeh tog plana ako država u isto vrijeme ne nađe rješenje za financiranje proizvodnje – kaže Frank.
U svakom slučaju, rukavica je bačena. Vlada na ovu ideju za sada šuti, no kroz mjesec dana do kada će, kaže Sušanj, do detalja razrađeni prijedlog poslati Vladi, očekuju da će sjesti za stol i dobiti odgovore. (slobodna dalmacija)
Samoupravljanje spašava 3.maj???Upravo to ne!!!