Posebno povjerenstvo Europskog parlamenta nedavno je opisalo metode Kremlja za uplitanje u demokratske procese, piše EU Observer.
Jedna od meta Kremlja je Europski parlament, stoji u izvješću odbora prošlog ožujka, nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Ovdje zastupnici lojalni Moskvi mogu javno zauzeti proruske stavove na službenim sjednicama i lobirati za interese Kremlja sa strane.
Putem otvorenih podataka moguće je pratiti ‘putinističke političare’ u Europskom parlamentu — samo proučite kako svaki zastupnik glasa kada su u pitanju rezolucije vezane uz Rusiju i njezine saveznike.
Novaya-Europe prikupila je podatke na temelju rezultata glasovanja u Europskom parlamentu u posljednje četiri godine. Evo našeg uvida u to tko, kako i zašto brani interese Kremlja u Bruxellesu.
U jednom je slučaju Europski parlament krajem studenoga 2022. većinom glasova usvojio rezoluciju kojom se traži priznavanje Rusije kao državnog sponzora terorizma.
Odluku su podržala 494 zastupnika (članova Europskog parlamenta) od 705. Preostali zastupnici, posebice oni koji su bili prisutni na sjednici i glasovali protiv rezolucije (58 glasova) ili bili suzdržani (44 glasa), našli su se u u središtu medijske pozornosti.
Razni mediji pokušavali su identificirati skupinu europarlamentaraca lojalnih Kremlju, a pokazalo se da su neki od njih doista povezani s Rusijom.
Ali rezolucija iz studenoga nije prva prilika da se otkrije koji zastupnici u Europskom parlamentu podržavaju režim ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Novaya-Europe proučavala je podatke o rezultatima glasovanja u Europskom parlamentu u posljednje četiri godine i uspjela razlikovati nekoliko obrazaca ponašanja brojnih europarlamentaraca.
Rezolucije oko kojih su se lomila koplja
Aktualni saziv Europskog parlamenta djeluje od 2019. Od tada do siječnja 2023. članovi su glasovali o ukupno 22 rezolucije koje su izravno povezane s kršenjem ljudskih prava od strane Kremlja, ratom u Ukrajini ili antiruskim sankcijama.
Još jedna rezolucija usvojena je i 2019. i 2020., sedam 2021., 12 2022., a jedna je izglasana u siječnju 2023. Još jednu rezoluciju koja poziva Rusiju da oslobodi političke zatvorenike usvojio je Europski parlament 16. veljače 2023., iako njegovi rezultati nisu uključeni u ovu istragu.
Europski parlament počeo je razmatrati rezolucije vezane uz trovanje političara Alekseja Navaljnog 2020. godine. Takozvani europski Magnitsky Act, EU alternativa istoimenom američkom zakonu usvojenom 2012. godine kojim se osuđuju stalna kršenja ljudskih prava u Rusiji, usvojen je u srpnju 2021. godine. .
Prva rezolucija o ratnim zločinima koje su počinile ruske plaćene snage PMC Wagner pojavila se u studenom 2021.
Ponekad bi Europski parlament u svoje rezolucije uključio nekoliko ruskih kršenja odjednom u paketu: na primjer, u lipnju 2021. zastupnici su osudili i priznanje nekoliko europskih i američkih javnih organizacija odjednom kao nepoželjne u Rusiji, kao i pritvaranje oporbenog političara Andreja Pivovarova, sve u isto vrijeme.
Nakon 24. veljače 2022., 10 od 12 usvojenih rezolucija odnosilo se na ukrajinski rat i njegove posljedice.
EU je osudila agresiju Rusije, podržala usvajanje dodatnih mjera za osiguranje prehrambene sigurnosti i zaštitu obitelji s djecom koji bježe iz Ukrajine, te također priznala Rusiju kao državu sponzora terorizma, a Holodomor kao genocid.
Zastupnici Europskog parlamenta glasali su za osnivanje suda za istragu zločina ruske agresije na Ukrajinu u siječnju 2023.
Od 705 zastupnika u Europskom parlamentu, njih 531 (75 posto) podržalo je antiruske rezolucije koje smo analizirali. Protiv je glasalo u prosjeku nešto više od 40 (6%), a isti udio (6%) bio je suzdržan.
Osim odabira između ove tri opcije, europarlamentarac može jednostavno ne sudjelovati u glasovanju tako da ili ne prisustvuje sjednici ili ne “pritisne gumb”, ostavljajući svoj stav neotkrivenim. U ukupnom paketu koji smo dobili, samo 4,3% zastupnika u Europskom parlamentu koristilo je ove dvije metode između 2019.-2022.
No, izračuni Novaya-Europe pokazuju da je udio neglasača bio tri puta veći kada su u pitanju antiruske rezolucije. Takvo odstupanje teško da bi moglo biti slučajno i znači da su neki od europarlamentaraca namjerno odabrali strategiju da ne glasaju o dokumentima vezanim uz Rusiju.
Stranke u EU parlamentu: populisti ili putinisti?
Izračuni Novaya-Europe pokazuju da stranke s populističkom ili radikalnom politikom češće od ostalih glasaju protiv rezolucija koje kritiziraju Putina. Neke od tih putinističkih stranaka uključuju francuski Nacionalni skup, njemačku Alternativu za Njemačku (AfD) i grčku Syrizu.
Međutim, “faktor učinka” svake od tih strana je drugačiji. Prije svega, to ovisi o tome koliko te stranke imaju mjesta u Europskom parlamentu, a druga najvažnija karakteristika je koliko su dotični europarlamentarci odlučno spremni podržati interese Moskve. Na primjer, neki otvoreno glasuju protiv rezolucija, dok drugi koriste oprezniji pristup i radije su suzdržani ili uopće ne glasaju.
Također, iako bi moglo zvučati kontroverzno uključiti poljsku vladajuću stranku Pravo i pravda (PiS) na popis “pro-Putinovih” stranaka, s obzirom na potporu Poljske Ukrajini u ratu, podaci ipak govore da je jedan od najčešćih apstinenata bili europarlamentarci iz PiS-a.
Iz ove perspektive stranke Nacionalno okupljanje i Alternativa za Njemačku i dalje su najkorisnije za Kremlj: zajedno imaju 28 mjesta u Europskom parlamentu, a njihovi europarlamentarci često glasuju jasno “protiv” antiruskih rezolucija.
Stranku National Rally formalno vodi Jordan Bardella (27) od studenog 2022.
Nema sumnje, međutim, da je Bardella lojalan svojoj prethodnici Marine Le Pen, a očito je da ona pazi na stegu zastupnika svoje stranke u Europskom parlamentu.
Le Penovu stranku optuživali su za istomišljenike i financijske veze s Kremljom prije rata u Ukrajini. I premda je Le Pen nakon 24. veljače tijekom svoje predsjedničke kampanje osudila agresiju Rusije i čak uništila predizborne letke na kojima je bila njezina fotografija s Putinom, na europskoj razini zastupnici njezine stranke češće glasuju za interese Moskve od ostalih. Na primjer, Jordan Bardella bio je suzdržan ili je glasao protiv u 17 od 22 slučaja koje smo analizirali.
Zastupnici u Europskom parlamentu iz krajnje desne stranke Alternativa za Njemačku (AfD) glasali su u znak solidarnosti sa stajalištem Kremlja čak i češće nego njihovi francuski kolege prije rata.
Tino Chrupalla, supredsjedavajući AfD-a, posjetio je Rusiju više puta, susrevši se sa Sergejem Lavrovom, ruskim ministrom vanjskih poslova. Chrupalla je i nakon 24. veljače govorio protiv antiruskih sankcija i vojne pomoći Ukrajini.
Ruska invazija na Ukrajinu utjecala je na ponašanje predstavnika AfD-a na nacionalnoj razini jer se u prvim mjesecima rata smanjio broj “Putinverstehera” [“Putin-razumijevača” na njemačkom], barem onih retoričkih. Ali na europskoj razini svaki europarlamentarac AfD-a nakon 24. veljače barem nekoliko puta nije podržao antiruske rezolucije.
Među članovima manjih stranaka postoji i skupina europarlamentaraca “korisnih” za Kremlj.
Dva zastupnika u Europskom parlamentu iz Komunističke partije Grčke i Komunističke partije Portugala gotovo uvijek glasaju protiv antiruskih rezolucija. Dva zastupnika u Europskom parlamentu iz češke nacionalističke, antiimigracijske stranke Sloboda i izravna demokracija također često ustaju u obranu interesa Moskve.
Ovakvi postupci malih stranaka ne mogu ni na koji način utjecati na konačnu odluku, ali istovremeno daju priliku ruskim državnim medijima da proglase kako u Europi nedostaje jedinstva.
Zastupnici u Europskom parlamentu iz grčke krajnje lijeve Syrize i krajnje desne Slobodarske stranke Austrije djeluju opreznije, ali također ispunjavaju naloge Kremlja. Članovi tih stranaka rijetko glasuju otvoreno “protiv” antiruskih rezolucija, ali se često suzdržavaju od glasovanja.
Među najčešćim apstinentima su zastupnici Prava i pravde (PiS), trenutno vladajuće stranke u Poljskoj.
Novaya-Europe doznaje da je svaki od 24 zastupnika ove stranke u Europskom parlamentu barem jednom odlučio biti suzdržan, ali istodobno nitko nikada nije izričito glasao protiv između 2019. i 2023. godine.
I premda iz PiS-a, čije vodstvo sada zauzima izrazito oštar stav prema Moskvi nakon početka rata u Ukrajini, nije bilo takvih “zastoja”, članovi stranke prije 24. veljače povremeno su zauzeli nejasan stav o ruskim pitanjima.
Prije invazije na Ukrajinu, zastupnici u Europskom parlamentu iz mađarske vladajuće stranke Fidesz i najveće talijanske desničarske stranke Sjeverne lige također su se radije suzdržali od glasovanja o antiruskim prijedlozima.
Osnivači ovih dviju stranaka, Viktor Orbán i Matteo Salvini, često se optužuju za neformalne veze s Kremljom.
Putinovi pristaše
Zastupnici u Europskom parlamentu za koje se može sumnjati da simpatiziraju Kremlj često se ne drže jedne posebne taktike kada glasaju o antiruskim rezolucijama, već kombiniraju glasove protiv, suzdržanost i odbijanje sudjelovanja u glasovanju. Oni ponekad čak i podržavaju te dokumente.
Kako bi se izbjegla zabuna, Novaya-Europe napravila je rang-listu zastupnika u Europskom parlamentu čiji su glasovi na ovaj ili onaj način iskorišteni za promicanje interesa Rusije.
