Južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa najavio je u nedjelju da će uskoro posjetiti Hammanskraal, gdje je 21. svibnja proglašena epidemija kolere. Hammanskraal je grad sjeverno od Pretorie, glavnog grada Južne Afrike, u pokrajini Gauteng kojoj pripadaju i Pretoria i Johannesburg u sjevernom dijelu zemlje. U ovom trenutku od epidemije su umrle 23 osobe.
Nacionalna vlada potvrdila je u utorak 41 slučaj, od kojih je većina u pokrajini Gauteng, među najnaseljenijim područjima Južne Afrike, koja ima oko 60 milijuna stanovnika. Prva dva slučaja kolere identificirana su u veljači ove godine, više od deset godina nakon posljednje epidemije kolere u Južnoj Africi, koja se dogodila između 2008. i 2009. godine, s oko 12.000 slučajeva. Međutim, nije jasno imaju li slučajevi iz veljače i sadašnji slučaj isto podrijetlo: dva pacijenta s početka veljače zarazila su se virusom izvan zemlje, dok se sadašnji slučajevi odnose na ljude koji su oboljeli u Južnoj Africi.
Širenje kolere je u porastu u nekoliko zemalja svijeta, posebno u podsaharskoj Africi. Podaci SZO-a za travanj govore o izbijanjima u 14 zemalja i 3412 smrtnih slučajeva u 2023., od kojih većina u Malaviju, Demokratskoj Republici Kongo i Mozambiku.
Kolera je crijevna infekcija uzrokovana bakterijom Vibrio cholerae, a u većini slučajeva prenosi se konzumiranjem zaražene vode ili hrane. To je bolest koja se može liječiti, ali može dovesti do smrti ako se ne liječi odmah. Nedostatak pristupa sigurnoj pitkoj vodi i odgovarajućim sanitarnim objektima jedan je od glavnih čimbenika širenja. Ali drugi ekonomski, politički i ekološki čimbenici mogu utjecati na širenje zaraze.
Slučaj ciklona Freddy u Malaviju i Mozambiku, na primjer, pokazuje kako porast ekstremnih prirodnih pojava također uzrokuje probleme nekim zemljama u pogledu javnog zdravlja. Obje su zemlje već imale epidemiju kolere kada su ciklon i poplave koje su uslijedile ozbiljno oštetile vodovodnu infrastrukturu, interno raselile više od 700.000 ljudi i oslabile zdravstveni sustav – tri aspekta koja su povećala rizik od kontaminacije i širenja infekcije.
Umjesto toga, trenutna epidemija u Južnoj Africi primjer je u kojem su politički izbori utjecali na zdravlje građana. U Hammanskraalu, voda koju opskrbljuje gradski vodovod dolazi iz rijeke koja prolazi kroz regiju Gauteng. Prije distribucije voda se prikuplja i pročišćava u uređajima za pročišćavanje. Više od deset godina stanovnici tog područja – potpomognuti raznim organizacijama – kritiziraju sustav upravljanja vodom i žale se se da razboljevaju zbog potrošnje lokalne vode.
Godine 2011., južnoafrički Odjel za vodu i sanitaciju proglasio je rijeku zagađenom kanalizacijom i vodu nesigurnom za piće zbog loše održavanih postrojenja za pročišćavanje. Vlada je 2013. i 2019. dodijelila sredstva za obnovu pogona, ali u oba slučaja radovi nikada nisu dovršeni: bez ikakve transparentnosti o trošenju novca i tijeku radova. OUTA, južnoafrička organizacija za borbu protiv korupcije, tvrdi da unatoč testovima koji potvrđuju kontaminaciju vode, lokalne i nacionalne vlasti nikada nisu priopćile stvarne zdravstvene rizike. Većina građana Hammanskraala osjeća se žrtvom korumpiranog sustava u kojem nitko od odgovornih političkih osoba nikada nije snosio nikakve posljedice zbog propuštenih intervencija.
Od 2019. gradska je uprava počela distribuirati pitku vodu u Hammaskraalu korištenjem cisterni, no čini se da to nije dovelo do konkretnih poboljšanja. Kako je objasnila sveučilišna profesorica Jo Barnes – koja radi na odjelu za globalno zdravlje, zdravstvene sustave i javno zdravstvo na Sveučilištu Stellenbosch u Južnoafričkoj Republici – zagađena voda ispušta se uz cestu zagađujući kontejnere ili površine. U nekim slučajevima stanovnici koriste vode rijeke za vjerske obrede ili za navodnjavanje obradivog zemljišta.
Kriza vode također pogoršava društvenu nejednakost jer kod najmarginaliziranijih ili najranjivijih ljudi postoji veća vjerojatnost zaraze virusima i bolestima. Voda nije potrebna samo za hranu, već i za čišćenje, higijenu i navodnjavanje. S obzirom da si mnogi ljudi ne mogu priuštiti kupnju rezervnih limenki, uobičajeni savjet je prokuhati vodu iz slavine.
Voda se do kuća distribuira pumpama na struju: kada nema energije, primjerice zbog čestih nestanaka struje, kuće ne dobivaju vodu. Južnoafrička Republika prolazi kroz energetsku krizu od 2008. godine, au posljednje dvije godine nestanci struje u zemlji su se povećali i trajali su i do 10 sati. Ljudi bi stoga morali prokuhati velike količine vode u nekoliko sati, ali nemaju svi potrebna sredstva za to ili prikladno okruženje za pohranu. Da ne spominjemo troškove korištenja energije za obitelji često u krhkim ekonomskim uvjetima.
