Gdje je prilika za slovensko i hrvatsko građevinarstvo i industriju u obnovi Ukrajine, bila je zajednička nit panela na Hrvatsko-slovenskom poslovnom forumu.
Uvod u treći panel na temu Mogućnosti izgradnje – program obnove Ukrajine 2022.-2032., održao je dr. sc. Jože P. Damijan, profesor na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani, te Alexander Petritz, voditelj ISD tima Instituta za strukturni razvoj Republike Austrije, koji se također pridružio sudionicima okruglog stola, odnosno Simon Savšek, voditelj predstavništva EIB grupe u Sloveniji i Janez Škrabec, direktor tvrtke Riko.
U Bruxellesu se već govori o “novom Marshallovom planu” i stotinama milijardi eura koje će se sliti u obnovu uništene infrastrukture i stambenog fonda zemlje s više od 40 milijuna stanovnika i površinom od 603.000 četvornih kilometara, rekao je Jože P. Damijan. Velike korporacije već zauzimaju startne pozicije, no postavlja se pitanje što to znači za nas. Kakve se poslovne mogućnosti otvaraju našim građevinskim tvrtkama? Što će biti s cijenama materijala kada se odjednom otvore tisuće gradilišta? Tko će raditi velike projekte u Hrvatskoj i Sloveniji kada se sva europska građevinska operativa zaposli u istočnoj Europi?
A gdje je tu prilika za slovensko i hrvatsko građevinarstvo i industriju? Jože P. Damijan iznio je tri različite procjene troškova poslijeratne obnove Ukrajine. Prva procjena je 750 milijardi dolara u razdoblju od 2023. do 2032. godine prema procjenama Nacionalnog plana obnove Ukrajine iz srpnja 2022. godine. Ovaj program je pregledan i navedena procjena smanjena je na 349 milijardi dolara u razdoblju od 2023. do 2032. godine prema prema procjenama Svjetske banke, Europske komisije i ukrajinske vlade iz kolovoza 2022. Treća procjena predviđa 410 milijardi dolara za razdoblje od 2023. do 2032. prema procjenama Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije WIIW iz studenog 2022. ( Bečki institut za međunarodne ekonomske studije).
Procjena troškova projekata poslijeratne obnove Ukrajine, između ostalog, iznosi 60 do 65 milijardi dolara za osnovne potrepštine i otpornost, više od 300 milijardi dolara za obnovu u razdoblju 2023.-2025., te više od 400 milijardi dolara za modernizaciju (2026.-2032.), što ukupno iznosi više od 750 milijardi dolara. Od toga bi 500 milijardi dolara trebalo doći iz inozemstva, a 250 milijardi iz Ukrajine i javno-privatnih fondova.
Prema drugoj procjeni, prema strukturi, za energetiku će biti potrebno 130 milijardi dolara, za promet 120 do 160 milijardi, za stambenu izgradnju više od 150 milijardi, a za socijalnu infrastrukturu 30 do 35 milijardi dolara, što ukupno iznosi 430 do 475 milijardi dolara. dolara.
Brza procjena štete i potreba u Ukrajini (RDNA) predviđa ukupno 212 milijardi dolara, i to 10 milijardi za energiju, 74 milijarde za transport, 69 milijardi za stanovanje, 45 milijardi za socijalnu infrastrukturu i 14 milijardi za komunalnu infrastrukturu.
Procjena uništene infrastrukture
Podaci od lipnja 2022. pokazuju sljedeće razmjere uništene infrastrukture: 8.699 kilometara autocesta, brzih cesta i ostalih državnih cesta, 7.619 kilometara regionalnih i seoskih cesta, tri milijuna četvornih metara mostova na državnim cestama (oko 3.000 mostova), 428.470 četvornih metara mostova na lokalnim cestama, 1119 kilometara željezničkih pruga, 93 željeznička kolodvora, 63.072 četvorna metra željezničkih mostova, 9473 kilometara komunalnih cesta i 16 zračnih luka. A kako je dodao Jože P. Damijan, situacija se pogoršala u posljednjih devet mjeseci zbog ciljanih napada na kritičnu infrastrukturu (energetika, vodoopskrba, prometna infrastruktura).
Obnova Ukrajine postaje najveće gradilište na svijetu
Moderator okruglog stola dr. Sandra Damijan, predavačica na ljubljanskom Ekonomskom fakultetu, uvodno je istaknula kako je prema procjenama Kyiv School of Economics rat uništio najmanje 127 milijardi eura državnih zgrada i dr.
infrastruktura. Desetogodišnjim planom predviđeno je više od 300 milijardi eura za ulaganja za razdoblje 2023.-2025. i više od 400 milijardi eura za ulaganja u razdoblju od 2026. do 2032. godine. Predviđa 850 velikih projekata i ulaganja od 750 milijardi eura.
Alexander Petritz istaknuo je kako na rekonstrukcijama rade već 35 godina. Dodao je da smo tek na nultoj fazi u obnovi Ukrajine; Prva faza predviđa dostavu lijekova i druge pomoći, pomoć Crvenom križu, druga faza je sanacija bolnica i dr., a treća faza je sanacija institucionalnih poslova.
Direktor tvrtke Riko Janez Škrabec dodao je kako je Ukrajina njihovo veliko tržište, gdje već dugi niz godina imaju svoje predstavništvo. Danas imaju nekoliko projekata iz područja ekologije i energetike, rade na elektrani u Lavovu (projekt financira EBRD) koja će koristiti mulj (kogeneracija), u Žitomiru rade na uređaju za pripremu vode za piće itd. Kad je riječ o elektroenergetskoj obnovi Ukrajine, smatra da se, primjerice, slovensko-hrvatskim znanjem može pripremiti projekt hidroelektrane. Petritz se također složio da imamo puno znanja i iskustva koje trebamo iskoristiti.
Tri prioriteta
Prema riječima Sandre Damijan, prioriteti su obnova i modernizacija objekata i infrastrukture (150 do 250 milijardi eura; 103 projekta i aktivnosti); proširenje logističkih i prometnih kapaciteta (zračne luke, željeznice, ceste, luke) i njihova integracija u EU (120 do 160 milijardi eura; 145 projekata i aktivnosti) te energetska neovisnost i razvoj zelene energije (130 milijardi eura; 21 projekt i aktivnost) ). Osim toga, osiguravanje pristupa financiranju kroz osiguranje, kreditna jamstva i druge programe (75 milijardi eura; 21 projekt i aktivnost); potpora visokotehnološkim i drugim potencijalno brzorastućim gospodarskim sektorima (50 milijardi eura; 34 projekta i aktivnosti).
Sandra Damijan navela je još nekoliko primjera, danske bespilotne letjelice mapirale su cijelu bombardiranu konstrukciju, a podaci se koriste za pripremu ponuda za poslovne ugovore. Njemačka je najavila stvaranje fondova za osiguranje ulaganja s kompenzacijom za potencijalne financijske gubitke u slučaju prekida projekta. Francuska želi ponuditi državna jamstva tvrtkama koje će raditi u Ukrajini. Na primjer, Matière će izgraditi 30 plutajućih mostova, dok Mas Seeds i Lidea osiguravaju sjeme za poljoprivrednike. Osim toga, BlackRock će savjetovati Kijev o tome kako strukturirati sredstva za obnovu zemlje.
Potrebe za sredstvima za obnovu bit će još veće jer je procjena napravljena u kolovozu prošle godine.
A gdje su prilike
Važno je da zemlje donatori pokušaju vezati sredstva za dobivanje poslova za svoje tvrtke ili, primjerice, za donacije mostova i sl.
Gdje su prilike za slovensko i hrvatsko građevinarstvo i industriju? Desetogodišnje razdoblje obnove trebalo bi započeti 2024. godine, a za njega bi trebalo izdvojiti više od 350 milijardi dolara.
Prema Damijanovim riječima, to su prilike kako za graditeljstvo, tako i za popratne djelatnosti i industriju materijala i komponenti. U obnovi će donacijama surađivati članice EU. Prema njegovim riječima, potrebno je povezati sudjelovanje u obnovi s udjelom sudjelovanja u financiranju obnove. Za uspješno sudjelovanje na natječajima potrebno je formirati međunarodne konzorcije s renomiranim velikim partnerima, pri čemu slovenska i hrvatska poduzeća mogu biti uspješni partneri ili dobavljači. (Delo)
