Ruski predsjednik ponovio je stare optužbe protiv ukrajinske vlade i zapadnih zemalja te najavio suspenziju sporazuma o nuklearnom nadzoru sa Sjedinjenim Državama
Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je govor naciji u utorak ujutro u Moskvi u kojem je ponovio svoju spremnost za nastavak invazije na Ukrajinu (koju ruska propaganda definira kao “specijalnu vojnu operaciju”) i iznio ozbiljne optužbe na račun Zapada.
Govor je bio vrlo iščekivan jer su neki analitičari iznijeli hipotezu da će Putin iskoristiti priliku za velike najave vezane uz rat, no u stvarnosti je ruski predsjednik iznevjerio očekivanja. Jedina relevantna objava, koja je stigla nakon gotovo dva sata govora, bila je odluka o suspenziji sudjelovanja u Novom START-u (Sporazum o smanjenju strateškog naoružanja), ugovoru koji je na snazi između Rusije i Sjedinjenih Država od 2011., a čiji je cilj međusobno praćenje nuklearnih snaga oružje.
Novi START ugovor posljednji je u nizu sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja koji su postupno ukidani ili im je dopušteno da isteknu tijekom prošlog desetljeća. Čak je i Novi START, zapravo, odavno bio zanemaren, jer Rusija već nekoliko mjeseci onemogućuje periodične inspekcije svog arsenala koje bi bile predviđene tekstom ugovora. Između ostalog, Novi START ograničava nuklearne arsenale Rusije i Sjedinjenih Država na 1550 bojevih glava: činjenica da je Rusija odustala mogla bi značiti da Putin namjerava dodatno proširiti ruski nuklearni arsenal, koji je već najveći na svijetu.
Putin je govorio pred okupljenim ruskim parlamentarcima: bio je to prvi govor takve vrste od početka invazije. Govor je obično godišnji događaj na kojem ruski predsjednik razmatra političku, gospodarsku i društvenu situaciju u zemlji, ali prošle godine nije održan: posljednji datira iz travnja 2021. Govor je održan nekoliko dana uoči prve godišnjice početka rata u Ukrajini 24. veljače, te dan nakon prvog posjeta američkog predsjednika Joea Bidena Kijevu.
Putin je svoj govor započeo govoreći o ratnoj situaciji u Ukrajini, ponavljajući – kao što čini već godinu dana – da je invaziju odlučila Rusija kako bi “oslobodila” Donbas, istočnu ukrajinsku regiju u kojoj su samoproglašene republike Donjeck i Lugansk, formalno ukrajinski teritoriji kojima upravljaju separatisti koje podržava Rusija.
Također je ponovno lažno optužio ukrajinsku vladu da je započela rat nametanjem “neonacističkog režima” u Donbasu i ustvrdio da je Rusija intervenirala samo iz tog razloga. Navodna sprega između ukrajinske vlade i neonacista je teza koju Putin podupire već neko vrijeme: prema mnogim analitičarima, on bi to učinio kako bi potaknuo osjećaj ponosa koji je i danas vrlo raširen u Rusiji zbog doprinosa koji je dao od strane Sovjetskog Saveza za pobjedu nad nacističkom Njemačkom tijekom Drugog svjetskog rata.
Putin je u nastavku govora rekao da će Rusija probleme u regijama Lugansk i Donjeck pokušati riješiti mirnim putem, ali da će u međuvremenu ukrajinska vlada u dogovoru sa zapadnim zemljama planirati napad na te teritorije.
“Mi se ne borimo protiv Ukrajinaca”, rekao je ruski predsjednik, “Oni su taoci kijevskog režima i njegovih zapadnih gospodara, koji su zapravo okupirali zemlju iz političkih, vojnih i ekonomskih razloga.” Potom je govorio o vojnoj pomoći koja Ukrajini stiže sa Zapada i upozorio da će “što više zapadnog dalekometnog oružja bude isporučeno Ukrajini”, Rusija više vojno odgovoriti.
