Znanstvena istraživanja već dugo istražuju čimbenike koji utječu na naš metabolizam i fizičku građu, a najnovija studija otkrila je fascinantnu povezanost između doba godine u kojem smo rođeni i naših fizičkih karakteristika. Prema novoj studiji, osobe rođene u rujnu, listopadu i studenom imaju veću vjerojatnost da će biti mršaviji i imati manje masnog tkiva, posebno oko unutarnjih organa, u usporedbi s onima rođenima u travnju i svibnju.
Utjecaj godišnjih doba na fiziologiju
Prema istraživačima sa Tohoku University Graduate School of Medicine u Japanu, ljudi začeti tijekom hladnijih mjeseci pokazuju veću aktivnost u svom smeđem masnom tkivu. Smeđe masno tkivo, za razliku od bijelog masnog tkiva, sagorijeva kalorije za proizvodnju topline, što dovodi do povećane potrošnje energije i smanjenog nakupljanja masti oko unutarnjih organa.
Zašto su hladniji mjeseci ključni?
Istraživači su analizirali 683 zdrave osobe u dobi od tri do 78 godina, kategorizirajući ih prema vremenu kada su začeti. Osobe čiji su roditelji bili izloženi nižim temperaturama prije i tijekom začeća (od 17. listopada do 15. travnja) pokazale su veću aktivnost smeđeg masnog tkiva u odnosu na one koji su začeti u toplijim mjesecima (od 16. travnja do 16. listopada).
Rezultati studije sugeriraju da je razlika u tjelesnoj kompoziciji i metabolizmu između ljudi rođenih u hladnim i toplim mjesecima povezana s izlaganjem niskim temperaturama prije začeća, posebno izloženošću očeva.
Što je smeđe masno tkivo?
Smeđe masno tkivo je vrsta masti koja sagorijeva kalorije kako bi generirala toplinu, što pomaže u održavanju tjelesne temperature. Ova vrsta masti ima ključnu ulogu u metabolizmu i često je povezana s boljim reguliranjem tjelesne mase i manjim nakupljanjem visceralne masti – masti koja se nakuplja oko unutarnjih organa i povezana je s različitim zdravstvenim problemima.
“Istraživanja pokazuju da je aktivnost smeđeg masnog tkiva unaprijed programirana izlaganjem hladnim temperaturama prije oplodnje,” komentira Raffaele Teperino, stručnjak iz Njemačkog istraživačkog centra za zdravlje okoliša. Ova otkrića naglašavaju važnost okoliša i temperatura prije začeća, jer mogu oblikovati metabolizam i fiziologiju potomaka.
Posljedice za zdravlje i pretilost
Ova studija ima i šire implikacije za zdravlje, posebno kada se uspoređuju podaci o globalnom porastu pretilosti. Pretilost, koja je već globalni zdravstveni problem, mogla bi biti povezana s okolinskim faktorima, uključujući temperaturu u kojoj su djeca začeta.
Prema najnovijim globalnim predviđanjima, broj pretile djece i odraslih u Velikoj Britaniji, kao i širom svijeta, značajno će porasti do 2050. godine. Analiza pokazuje da će broj djece u dobi od pet do 14 godina koja će biti pretila porasti s 12% u 2021. na 18,4% do 2050. godine. Također, pretilost među odraslima će skočiti, s predviđenim porastom u pretilosti među ženama s 31,7% na 42,6% i među muškarcima s 29,3% na 39,5%.
“Ova otkrića otvaraju nove perspektive u razumijevanju povezanosti između okoliša i zdravlja. S obzirom na rastući problem pretilosti, istraživanja poput ovog mogu biti ključna za pronalaženje rješenja,” zaključuje Teperino, prenosi Daily Mail.
