U svega nekoliko dana, objavljene su dvije ankete koje istražuju raspoloženje birača u Rijeci s dijametralno suprotnim rezultatima. Prema anketi Promocije Plus, uvjerljivo vodi Sandra Krpan, koja bi, prema ovom istraživanju, u drugi krug trebala ući s Markom Filipovićem. Sandra Krpan prema tom istraživanju uživa podršku od 27,1%, dok aktualni gradonačelnik Marko Filipović ima 20,4%. Treće mjesto zauzima Iva Rinčić s 18,1%, a slijedi je HDZ-ov kandidat Denis Vukorepa s 16,2%.
Međutim, prema anketi Ipsosa, situacija je potpuno drugačija. U istraživanju provedenom uz metodologiju 80% izlaznosti, najviše glasova u prvom krugu osvojila bi Iva Rinčić s liste Akcije mladih i partnerskih stranaka, s podrškom od 25,5% ispitanih. Na drugom mjestu nalazi se SDP-ova kandidatkinja Sandra Krpan s 20%, dok treće mjesto zauzima Marko Filipović s 17,7%. Denis Vukorepa iz HDZ-a prema ovoj anketi uživa podršku od 15,6% ispitanika.
Ankete su rađene u razmaku od svega 2-3 dana, što otvara ozbiljno pitanje njihove vjerodostojnosti. Je li moguće da se raspoloženje birača toliko promijenilo u tako kratkom razdoblju? Ili je možda jedna od ovih anketa potpuno promašena? Da bismo dobili jasniju sliku, analizirali smo rezultate Promocije Plus i Ipsosa na lokalnim izborima prije četiri godine.
Analiza rezultata 2021. godine
Prema rezultatima izbora iz 2021. godine, ankete Promocije Plus i Ipsosa su se značajno razlikovale od stvarnih rezultata. Promocija Plus je predviđala pobjedu Marka Filipovića s 28,3%, dok je stvarni rezultat bio 30,25%, što je manja razlika. Davor Štimac je u anketi Promocije Plus imao 17,5%, dok je na izborima osvojio 16,10%. S druge strane, Ipsos je u svojoj anketi iz svibnja 2021. Marku Filipoviću davao samo 22,8%, a Štimcu 21,2%. Na izborima je razlika između njih dvojice iznosila 14,15%!
To ukazuje na ozbiljne metodološke razlike između istraživanja te mogućnost pogreške u uzorkovanju ili manipulacije podacima.
Promocija Plus koristila je stratificiranu metodu uzorkovanja, gdje se populacija dijeli na slojeve prema demografskim karakteristikama, dok je Ipsos primjenjivao slučajni uzorak, gdje svaki birač ima jednaku šansu biti odabran. Ove metodološke razlike mogu objasniti značajne oscilacije u rezultatima.
Grafički prikaz pogrešaka u anketama
Na grafikonu ispod, jasno su prikazane pogreške između anketa Promocija Plus, Ipsos i stvarnih rezultata za 2021. godinu. Vidljivo je da je Ipsos tada značajno podcijenio SDP-ovog kandidata, dok je Davora Štimca precijenio za čak 5,1%, što je ujedno i najveća greška među svim kandidatima. Ovakva oscilacija ukazuje na metodološke slabosti koje mogu dovesti u pitanje točnost predviđanja, pogotovo u situacijama kada je razlika između kandidata minimalna.
Razlozi odstupanja između anketa i stvarnih rezultata
Postoji nekoliko ključnih razloga zašto ankete ne moraju pogoditi stvarne rezultate izbora:
- Metodologija uzorkovanja – Ipsos i Promocija Plus koriste različite metode prikupljanja podataka (telefonske ankete, online paneli, terensko ispitivanje). Ako se uzorci ne podudaraju s demografskom strukturom birača, rezultati će odstupati.
- Vremenska dimenzija – Izbori su dinamičan proces, a preferencije birača mogu se mijenjati iz dana u dan. Istraživanje rađeno ranije ne mora biti relevantno nekoliko dana kasnije.
- Pristranost ispitanika – Dio ispitanika može namjerno izostaviti svoje stvarne preferencije ili lažno odgovoriti, što se često događa kada su političke opcije polarizirane.
- Moguća manipulacija – Ankete se često koriste kao političko sredstvo za oblikovanje javnog mnijenja, umjesto da ga isključivo istražuju.
Najtočnija anketa su sami izbori
Unatoč istraživanjima, jedina anketa koja uistinu vrijedi su stvarni izbori koji će se održati 18. svibnja. Tek tada ćemo saznati je li Promocija Plus ili Ipsos bio u pravu – ili su možda oba istraživanja značajno promašila realnost političkog raspoloženja u Rijeci. Do tada, ostaje nam čekati i pratiti kako će se situacija razvijati.
