U noći na nedjelju, 30. ožujka 2025., završava zimsko i započinje ljetno računanje vremena. To znači da ćemo sat pomaknuti za jedan sat unaprijed, s dva na tri sata. Prema vladinoj Uredbi, ljetno računanje vremena trajat će do 26. listopada 2025. godine. Ovaj sustav promjene vremena, koji svake godine podrazumijeva pomicanje sata, i dalje izaziva brojne rasprave, s obzirom na moguće negativne učinke na zdravlje i gospodarstvo.
Učinak na račune za struju
Jedan od ključnih aspekata prelaska na ljetno računanje vremena je promjena u tarifama za struju. Prema informacijama od HEP-a, od 30. ožujka struja utrošena od 8 do 22 sata bit će obračunata prema višoj tarifi, dok će u razdoblju od 22 do 8 sati biti primijenjena niža tarifa. To znači da bi građani trebali planirati potrošnju energije kako bi smanjili troškove tijekom dana, kada su cijene energije skuplje.
Obavezno paljenje svjetala i sigurnost u prometu
Vozači također moraju biti svjesni da su obavezni koristiti dnevna svjetla od 1. studenog do 31. ožujka, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama. To znači da ćemo još neko vrijeme danju trebati paliti svjetla, kako bi se povećala sigurnost na cestama, osobito u uvjetima smanjene vidljivosti koji često prate zimsko računanje vremena.
Pomicanje sata u EU-u: Kontroverze i prijedlozi za ukidanje
Pomicanje sata dva puta godišnje, koje je postalo standardizirano u Europskoj uniji 1996. godine, i dalje je predmet debate. Iako su mnoge zemlje EU-a prihvatile ovu praksu, brojni su pozivi za ukidanje pomicanja sata zbog njegovog negativnog utjecaja na zdravlje i gospodarstvo. Znanstvene studije sugeriraju da pomicanje vremena izaziva stres, smanjuje kvalitetu spavanja, te ima negativne efekte na produktivnost i cestovni promet.
Europska unija pokušava donijeti reformu koja bi ukinula pomicanje sata, no ovaj prijedlog nailazi na otpor nekih članica. U 2018. godini gotovo 4 milijuna građana EU-a podržalo je ukidanje pomicanja sata, a Parlament je već podržao prijedlog reforme. Međutim, postupak usvajanja zakona je sporo napredovao, jer zemlje članice nisu mogle postići konsenzus. Poljska, koja trenutno predsjeda EU-om, naglašava važnost ponovnog pokretanja rasprave o ovom pitanju.
Zdravlje i sigurnost: Argumenti za ukidanje ljetnog računanja vremena
Zagovornici ukidanja ljetnog računanja vremena često ističu da pomicanje sata negativno utječe na ljudsko zdravlje, povećavajući rizik od srčanih bolesti, depresije i nesreća. Također, proučavanja su pokazala da pomicanje sata može izazvati poremećaje u cirkadijanskim ritmovima ljudi, što vodi do umora, smanjenja koncentracije i većeg broja prometnih nesreća.
Europski parlament i Komisija EU i dalje nastoje naći rješenje, a irski europarlamentarac Sean Kelly, jedan od vodećih zagovarača reforme, ističe: “Postoji golema količina dokaza koji upućuju na to da je pomicanje sata loše za ljudsko zdravlje, loše za životinje i loše za cestovni promet, a koristi su minimalne.” Kelly također poziva na usklađivanje s drugim globalnim inicijativama, poput smanjenja emisije ugljičnih plinova, čime bi EU mogla dodatno pridonijeti globalnoj održivosti.
Globalni kontekst: Što druge zemlje rade?
Pomicanje sata nije jedinstvena praksa. Mnoge zemlje diljem svijeta su odustale od ove prakse. Na primjer, Rusija, Turska, Azerbejdžan i Iran već su ukinuli pomicanje sata. Međutim, neki su se kasnije predomislili, kao što je to bio slučaj s Egiptom koji je 2014. godine ukinuo pomicanje sata, da bi ga ponovno uveo 2023. godine radi uštede energije.
