Home Biznis Sve manje radnika odlazi u inozemstvo, raste broj stranih radnika na tržištu...

Sve manje radnika odlazi u inozemstvo, raste broj stranih radnika na tržištu rada

183
0

Prema pisanju portala Poslovni.hr, podaci HZZ-a za 2021. pokazuju da su odseljavanja ostala ispod razine 2019., dok su doseljavanja u dijelu županija premašila predpandemijske brojke.

Uz broj zaposlenih koji je znatno premašio pretkrizne razine, jedno od obilježja tržišta rada u Hrvatskoj već duže vrijeme je i strukturni manjak određenih profila radnika. U takvoj situaciji pojačan je i fokus na migracije, a Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) pozabavio se analizom odseljavanja i doseljavanja po županijama, kako hrvatskih državljana tako i stranaca.

Nakon što je u prvoj godini pandemije smanjena prekogranična prostorna mobilnost u svim županijama rezultirala padom broja i odseljenog i doseljenog domaćeg stanovništva, u 2021. migracije su se u oba smjera u svim županijama povećale. No, pritom su odseljavanja uglavnom ostala ispod razine 2019., dok su doseljavanja u dijelu županija premašila predpandemijske brojke.

Omjer odseljenih i doseljenih lani se kretao od najpovoljnijih 1,5:1 u Splitsko-dalmatinskoj županiji, pa do 3,9:1 u Međimurskoj, za koju je to zapravo osjetno poboljšanje u odnosu na prethodnih nekoliko godina kad je omjer bio oko 5:1. U većini županija taj je omjer danas osjetno povoljniji nego, primjerice, 2017. godine u kojoj je iz Hrvatske odselilo najviše građana od njezina ulaska u EU. Prije pet godina na jednog “povratnika” bilo je više od 10 odseljenih u četiri slavonske županije (Vukovarsko-srijemskoj, Brodsko-posavskoj, Požeško-slavonskoj i Osječko-baranjskoj) te u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji. Usporedbe radi, iste je godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na dva odseljena bio jedan doseljeni, a toliki omjer bilježi i prošle godine. Ta je županija ujedno u odnosu na 2019. (kad je na odnos odseljenih i doseljenih praktično bio izjednačen) ujedno i jedina u kojoj je zabilježeno pogoršanje omjera.

Na velike razlike vanjskih migracija hrvatskih državljana utjecale su, među ostalim, i razmjerno velike razlike po županijama u prosječnim neto plaćama zaposlenih sa završenom srednjom. A iako je raspon stopa nezaposlenosti danas osjetno manji nego prijašnjih godina, i te razlike nesumnjivo su proteklih godina imale utjecaja na (veće ili manje) vanjske migracije u pojedinim dijelovima Hrvatske. Konačno, iz podataka HZZ-a proizlazi da je i položaj na obali Jadrana čimbenik koji utječe na manje neto iseljavanje.

Istodobno, u novije vrijeme sve veću pozornost izazivaju vanjske migracije stranaca. Podaci po županijama za prošlu godinu pokazuju da je samo u Dubrovačko-neretvanskoj županiji više stranaca odselilo nego doselilo (853 prema 907), dok većina ostalih jadranskih županija zapravo prednjači po većem doseljavanju u odnosu na odseljavanje stranaca. U toj skupini je i Grad Zagreb sa 6532 lani doseljena strana državljana nasuprot njih 2951 koji su odselili iz hrvatske metropole.

U analizi HZZ-a u vezi s tim migracijama zaključuje se da su razlike između županija u relativnom broju doseljenih stranaca određene ponajprije razlikama u stopi nezaposlenosti. Stopa nezaposlenosti manja za npr. 10 postotnih bodova povezana je s omjerom broja doseljenih stranaca i broja doseljenih državljana većim za 2,8, kažu, Nasuprot tome, razlike u prosječnoj neto plaći i geografskom položaju ne utječu na relativan opseg doseljavanja stranaca. Razlike u stopi nezaposlenosti objašnjavaju, kažu, više od tri četvrtine razlika u relativnom broju doseljenih stranaca. Ukratko, stranci dolaze tamo gdje su potrebe za stranom radnom snagom veće.

Previous articleNa Jokeru osvojen dobitak od 50.000 kuna!
Next articleBritansko istraživanje potvrdilo: jako puno ljudi masturbira na poslu

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here