Moscow Times je objavio članak o Rusima koji pokušavaju ostvariti pravo azila u Europskoj uniji, a dotakao se i nekoliko primjera iz Hrvatske.
Melania je 10 mjeseci čekala odgovor na svoj zahtjev za političkim azilom koji je podnijela nakon što je pobjegla u Litvu jer je njezina domovina, Rusija, pokrenula invaziju na Ukrajinu. Nekoć optimistični, antiratni Rusi poput Melanije sve su više potišteni u pogledu svojih izgleda da će pronaći dugoročno utočište u Europskoj uniji.
“Nemam pojma hoće li mi dati azil”, rekao je 21-godišnji menadžer prodaje.
“Ilegalno sam ušao u zemlju preko Bjelorusije, koja će djelovati ili u moju korist ili protiv nje.”
Broj zahtjeva za azil u EU-u koje su podnijeli ruski građani gotovo se utrostručio prošle godine jer su stotine tisuća Rusa koji se protive ratu u Ukrajini ili žele izbjeći mobilizaciju otišli u inozemstvo. Ali mnogi od tih zahtjeva još uvijek su na čekanju, a neki tražitelji azila s kojima je razgovarao The Moscow Times rekli su da strahuju da je to pokušaj odgode odbijanja do kraja rata.
Neki podnositelji zahtjeva zabrinuti su da bi, ako im se azil odbije, mogli biti vraćeni u Rusiju, gdje bi se mogli suočiti sa zatvorom zbog svojih antiratnih stavova ili biti unovačeni u oružane snage.
“Najmanje osam mojih poznanika koji traže azil ovdje su također iz Rusije i ne poznajem nikoga kome je zahtjev odobren”, rekla je Melania za The Moscow Times.
U prvih osam mjeseci rata, EU je zabilježila 8820 prvih zahtjeva za azilom od Rusa — što je porast u odnosu na 3050 zahtjeva u istom razdoblju 2021. Različite zemlje EU-a zauzele su vlastite pristupe Rusima koji bježe od rata, a baltičke zemlje, kao i Finska i Češka nametnule su najstrože mjere, uključujući zabranu ulaska Rusima s turističkim vizama.
“Litva neće davati azil onima koji jednostavno bježe od odgovornosti. Rusi bi trebali ostati i boriti se. Protiv Putina”, tvitao je litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis nakon što je Kremlj u rujnu najavio “djelomičnu” mobilizaciju u kojoj su deseci tisuća Rusa krenuli prema granicama.
Rusu koji se protivi ratu u Ukrajini navodno je prošlog tjedna odbijen azil u Litvi nakon što je pokušao napustiti vlak za rusku eksklavu Kalinjingrad, prema medijskim izvješćima. Čak i prije rata, postupci zahtjeva za azil u EU-u bili su notorno spori, s podnositeljima zahtjeva svih nacionalnosti koji su često čekali godinu ili više na odgovor.
“Kruže glasine, koje dolaze od odvjetnika nekih ljudi, da će ruski zahtjevi za azilom vjerojatno biti odbijeni kada rat prestane — tako da samo čekamo”, rekao je Andrei, 22, koji je prošle godine podnio zahtjev za azil u Hrvatskoj.
Rekao je da poznaje još desetak Rusa na sličnim pozicijama. Osim mnogih sati intervjua, podnositelji zahtjeva za azil također se suočavaju s neodređenim vremenskim okvirom.
“Najteže je to što vam nitko ne daje nikakve rokove”, rekla je ruska antiratna aktivistica Natalia Kiseleva (39), koja je prošle godine dobila politički azil u Njemačkoj nakon 10 sati intervjua tijekom 9 mjeseci.
“Ne bih savjetovao ljudima koji nemaju strpljenje da se podvrgnu ovom procesu azila – to je ponekad zastrašujuće”, rekao je Andrej iz Hrvatske za The Moscow Times.
Ivan Zupan, odvjetnik u tvrtki ZBA odvjetnički ured u Hrvatskoj, rekao je da se od početka rata bavi sve većim brojem ruskih zahtjeva za azilom.
“Vrše detaljnije provjere nego prije”, odgovorio je na pitanje kakva je hrvatska politika prema ruskim dolascima.
Među onima koji su navodno pokušali dobiti azil u Hrvatskoj je veliki broj Čečena koji su nakon izlaska iz Rusije prešli kopnenu granicu iz susjedne Bosne i Hercegovine u koju mogu ući bez vize.
Ruske etničke manjine, uključujući Čečeni, nesrazmjerno su pogođene Kremljovim mobilizacijskim porivom.
Zahtjevi za azilom ruskih državljana u EU-u prošle su godine dosegli vrhunac u listopadu – mjesecu nakon što je Putin najavio mobilizaciju – s ukupno 1960 zahtjeva, što je povećanje od 50% u odnosu na prethodni mjesec.
Najpopularnije zemlje EU za ruske tražitelje azila bile su Njemačka, Francuska, Švedska i Poljska.
Litva, u kojoj Melania podnosi zahtjev, zabilježila je “oštar” porast zahtjeva za azil u 2022., uključujući 93 zahtjeva ruskih državljana koji su izbjegli “agresivne akcije ruskih i bjeloruskih vlasti”, prema Ministarstvu unutarnjih poslova te baltičke zemlje.
Zemlje izvan Europe također bilježe porast zahtjeva za azilom od invazije, pri čemu su Sjedinjene Države navodno obradile 21.763 ruskih zahtjeva za azil u razdoblju od listopada 2021. do rujna 2022., u usporedbi sa samo 467 u 12 mjeseci prije toga.
“Većina tražitelja azila Rusa koje poznajem ovdje sada prima pisma s odgođenim zahtjevima — vjerojatno će odbiti zahtjeve i poslati nas natrag kada rat završi. Ali sada, kako mogu? Nema povratnih letova, nema veza s Rusijom i ne nazire se kraj rata”, rekao je Artyom, 22, student političkih znanosti iz južnog ruskog grada Krasnodara koji je u lipnju podnio zahtjev za azil u Francuskoj.
“Najvažnije je ne fokusirati se na proces, već na sljedeći korak, plan B – pokušavam pronaći posao ili studirati u Francuskoj”, rekao je iz svoje trenutne rezidencije u južnoj Francuskoj.
Uz izvješća da bi Rusija ovog proljeća mogla mobilizirati još stotine tisuća muškaraca, EU bi uskoro mogla svjedočiti još jednom priljevu Rusa u dobi za regrutaciju.
Dok se čekanje odužuje za tražitelje azila koji su već u Europi, čak i oni koji su pesimistični u pogledu svojih šansi čvrsto su protiv povratka kući dok bjesne borbe u Ukrajini.
“Neću biti poslan negdje drugdje protiv moje volje”, rekao je Artyom, koji je želio ostati anoniman kako ne bi ugrozio svoj slučaj.
U Litvi je Melania, koja je također tražila anonimnost, bila slično prkosna.
“Neću se vratiti u Rusiju”, rekla je.
