Poznati talijanski psihijatar Paolo Crepet upozorava: odgajamo generaciju emocionalno krhkih mladih ljudi. U vremenu u kojem dominiraju strah i poricanje, mladi ostaju bez stvarne pripreme za život. Umjesto da ih učimo kako se nositi s emocijama, sve više ih štitimo od stvarnosti – bez ocjena u školama, bajke uređene prema “politički korektnim” standardima, a emocionalna zrelost ostaje na čekanju.
Emocije se ne rađaju – one se treniraju
Crepet kaže kako su emocije trebaju svakodnevno vježbati. Mladima je, kaže, sve više uskraćena prilika da se istinski povežu sa sobom i drugima. Njihova sposobnost da osjete, da budu tužni ili sretni, zamijenjena je neutralnošću i otupjelošću. “Moramo ih učiti da je u redu biti i melanholičan – to nije depresija, to je prirodan dio života”, poručuje.
Uloga roditelja i nastavnika – manjak autoriteta, višak prigovora
Slično kao i učitelji, roditelji se danas često žale, ali ne poduzimaju dovoljno. Djeca odrastaju u digitalnoj povezanosti, ali istovremeno pate od manjka pažnje i emocionalne prisutnosti roditelja. Umjesto granica, nude im beskrajne ekrane.
Mentalno zdravlje – stvarna briga ili “marketing anksioznosti”?
Sve veći fokus na mentalno zdravlje mladih, prema Crepetu, nije nužno pozitivan ako se pretvori u novu industriju dijagnoza. “Ne moramo svaki znak nesigurnosti gledati kao bolest”, tvrdi. U školama se, kaže, stvara čitava mreža “kvazi stručnjaka” koji više štete nego koriste – jer se mladima ne pomaže da jačaju, već da se definiraju kao slabi.
Pametni telefoni – tihi neprijatelj razvoja
Crepet ide toliko daleko da predlaže zabranu upotrebe pametnih telefona do 18. godine. Prema njegovim riječima, učenje je kvalitetnije bez mobitela. “Ako zadate učeniku da istraži Beethovena, on će odgovor pronaći za tri sekunde na internetu. Ali gdje je tu proces učenja? Gdje je znatiželja, trud, potraga?”
Europa bi mogla postaviti granice – ali hoće li?
Crepet smatra da bi Europska unija trebala uvesti strožu regulaciju korištenja pametnih telefona, poput nekih inicijativa u Australiji. No, problem vidi i u tome što se svaka kritika tehnoloških giganata danas brzo odbacuje kao staromodna ili “boomerovska”.
Digitalni svijet potiskuje stvarnu socijalizaciju
Društveni aspekt života, kaže Crepet, gubi se u odnosu čovjeka i stroja. Tehnologija je zamijenila prostore poput knjižnica i kioska – mjesta susreta, razgovora, razmjene ideja. “Pametni telefon nije samo uređaj – to je antropološka promjena”, tvrdi Crepet, upozoravajući da bi nas nedostatak svijesti o tome mogao skupo stajati.
