Katolička Crkva je još prije smrti Svetog oca tiho pripremalateren za izbor njegova nasljednika.
Zdravstveno stanje pape Franje i mogućnost ostavke
Papa Franjo je bio najstariji papa u više od jednog stoljeća, a u svojoj autobiografiji priznao je da je pri preuzimanju pontifikata 2013. potpisao izjavu o mogućnosti povlačenja s dužnosti u slučaju teškog zdravstvenog stanja. Iako javno nije pokazao namjeru da slijedi primjer pape Benedikta XVI. i odstupi, unutar Vatikana još za vrijeme njegovog života diskretno se razmatrala mogućnost tranzicije.
Kako se bira novi papa?
Izbor novog pape provodi se kroz stoljećima star proces poznat kao konklava, ali u suvremenom ruhu. Pravo glasa imaju kardinali mlađi od 80 godina – trenutačno ih je 137 od ukupno 252.
Nakon smrti ili ostavke pape, kardinali se okupljaju u Sikstinskoj kapeli gdje polažu zakletvu tajnosti i izoliraju se od vanjskog svijeta. Tamo raspravljaju o mogućim kandidatima, iako otvorena kampanja nije dopuštena. Glasovanje se provodi tajno, a pobjednik mora dobiti dvotrećinsku većinu glasova. Svaki dan održavaju se četiri runde glasovanja, dok ne bude izabran novi papa. Spaljivanje glasačkih listića signalizira ishod: crni dim znači da izbor nije postignut, dok bijeli dim označava da je Crkva dobila novog poglavara.
Tko su kardinali birači?
Kardinali koji sudjeluju u izboru pape dolaze iz različitih dijelova svijeta. Papa Franjo je znatno utjecao na sadašnji sastav konklave – većinu birača imenovao je upravo on. Time je znatno povećao raznolikost unutar skupine, pomaknuvši fokus s Europe na Aziju i Afriku. Također je zanemario tradicionalne nadbiskupije poput Los Angelesa, Venecije i Milana, birajući kardinale koji odražavaju njegovu pastirsku i socijalnu orijentaciju.
Glavni kandidati za papinski tron
Iako mnogi unutar Crkve smatraju da je neprimjereno nagađati o nasljedniku dok je trenutni papa još živ, pažnja se već usmjerava prema takozvanim papabilima – kardinalima koji se smatraju ozbiljnim kandidatima za sljedećeg papu.
Kardinal Pietro Parolin (Italija)
Talijanski kardinal i vatikanski državni tajnik, poznat po diplomatskim vještinama, favorit je mnogih. Igrao je ključnu ulogu u približavanju SAD-a i Kube te dogovoru između Vatikana i Kine. Smatra se umjerenim i sposobnim za stabilizaciju odnosa unutar Crkve.
Kardinal Luis Antonio Tagle (Filipini)
Karizmatični i komunikativni Tagle bio bi prvi azijski papa i prvi koji tečno govori engleski. Njegove progresivne ideje o socijalnoj pravdi i suosjećajan pristup vjernicima čine ga miljenikom medija i potencijalnim nasljednikom pape Franje.
Kardinal Peter Turkson (Gana)
Biblicist i poliglot, Turkson je već dugo u krugu kandidata. Iako dolazi iz Afrike, kontinenta s brzo rastućom katoličkom populacijom, njegove liberalne stavove neki kardinali smatraju kontroverznima.
Kardinal Péter Erdő (Mađarska)
Ugledni intelektualac i konzervativac, Erdő se često spominje kao kompromisno rješenje. Njegovo iskustvo upravljanja Crkvom pod političkim pritiskom moglo bi biti dragocjeno u aktualnom globalnom kontekstu.
Iznenađenje: Kardinal Mykola Bychok (Ukrajina)
Najmlađi kandidat među spominjanima, 45-godišnji Bychok vodi zajednicu grkokatolika u Australiji. Njegov glas protiv rata u Ukrajini i blizina izbjegličkim zajednicama privukli su dosta medijske pažnje. Njegova mladost ne mora biti prepreka – povijest bilježi i znatno mlađe pape.
