Preko sedam mjeseci školski odbori u gradu Rijeci rade u krnjem sastavu s obzirom da je imenovano samo 4 od 7 članova koliko ih trebaju imati prema zakonu. Školski odbori sukladno zakonu upravljaju riječkim osnovnim školama, a nedostaju upravo predstavnici osnivača, odnosno grada Rijeke. Nakon isteka mandata starog sastava, nije imenovan novi, a stvar se zakomplicirala oko tumačenja o čijoj se nadležnosti radi, gradonačelnikovoj ili Gradskog vijeća.
Nesporno je da je članove školskih odbora do 2013. godine imenovalo Gradsko vijeće. Sve do 2005. godine proporcionalno izbornim rezultatima, a nakon toga je dva navrata SDP-ova većina izbacila opoziciju iz raspodjele što je izazvalo politički spor. Iako je Zakon o lokalnoj samoupravi uveo formulaciju prema kojoj gradonačelnik imenuje predstavnike Grada Rijeke u svim slučajevima, osim tamo gdje je zakonom drukčije određeno, riječko Gradsko vijeće je do 2015. godine zadržalo tu ovlast.
Novi politički odnosi snaga
Međutim, prilike su se u Rijeci promijenile, gradonačelnikova koalicija više ne kontrolira većinu u predstavničkom tijelu, a gradonačelnik Obersnel smatra da temeljem zakona u novom sazivu kao izvršna vlast ima ovlast imenovanja članova školskih odbora. Ipak, do danas ih nije imenovao pod obrazloženjem da je čekao formiranje radnih tijela Gradskog vijeća (koja su izabrana još u rujnu prošle godine). U međuvremenu je iz SDP-ove koalicije, prema strankama koje su podržale proračun (HNS, AM, RI, ŽZ, Most, nezavisni), odaslana ponuda prema kojoj bi se članovi školskih odbora izabrali u Gradskom vijeću ali na način da 2/3 članova pripadne SDP-ovoj koaliciji, a trećina ostalima koji su podržali proračun. Očekivano, ova ponuda je odbijena. Grupacija pet stranaka smatrala je da se potrebno vratiti na demokratski princip prema kojem bi se članstvo u školskim odborima rasporedilo sukladno rezultatima izbora što znači da SDP-ova koalicija u njima ne može imati većinu, a u raspodjeli bi trebali participirati i predstavnici HDZ-a i Bure.
Odluka Ustavnog suda u prilog Gradskog vijeća
Također, smatraju da izvorna ovlast izbora članova školskih odbora pripada Gradskom vijeću, a sukladno obrazloženju odluke Ustavnog suda iz 2017. godine prema kojoj se formulacija ‘osnivač’ odnosi isključivo na predstavničku, a ne na izvršnu vlast. A upravo je Zakon o školstvu propisao da tri člana školskih odbora imenuje njihov osnivač.
U svakom slučaju, trenutno jedino nije sporno da, sukladno Zakonu o lokalnoj samoupravi, gradonačelnik imenuje članove nadzornih odbora trgovačkih društava, a Gradsko vijeće članove kazališnih vijeća Zajca i lutkarskog kazališta temeljem Zakona o kazalištima te upravnih vijeća Art kina i HKD-a temeljem Zakona o upravljanju javnim ustanovama u kulturi. Oko svih ostalih imenovanja tek treba utvrditi nadležnosti izvršne, odnosno predstavničke vlasti.
Iz tog razloga, nedavno je iz Ureda grada zatražena i arbitraža Ministarstva uprave koje bi trebalo dostaviti svoje tumačenje. Ukoliko mišljenje Ministarstva uprave bude išlo u smjeru obrazloženja Ustavnog suda, u nadležnost Gradskog vijeća vratiti će se i imenovanja upravnih vijeća Muzeja grada Rijeke, MMSU-a i Gradske knjižnice kojima je također istekao mandat nakon što ih je 2013. godine imenovao gradonačelnik.
