Tko je jamio, jamio je: Odbačena i kaznena prijava Grada Rijeke protiv Luštice i Tržnica

Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku odbacilo je kaznenu prijavu Grada Rijeke protiv hrvatskog državljanina Zorana Luštice (1958.) i osumnjičenog trgovačkog društva zbog kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz čl. 292. st. 1. i 2. Kaznenog zakona. Na taj način je direktor Tržnica iz afere Tržnice izašao kao dvostruki pobjednik. Protiv njega je istodobno odbačena kaznena prijava policije gdje je prijavljen u paketu s Obersnelom, Bizjakom i Irenom Miličević ali i prijava Grada koja je uslijedila nekoliko dana kasnije.

Prijavu je Grad Rijeka podigao odmah nakon što je u javnosti osvanula kaznena prijava protiv gradonačelnika Obersnela kojeg se između ostalog sumnjičilo da je Tržnicama naplaćivao naknadu za gotovo duplo manju kvadraturu od stvarne. Radilo se o prikazivanju površina nekih nekretnina samo u tlocrtu, čime je izostavljeno oko 1000 kvadrata. Podaci o kvadraturi preuzeti su iz sudske nagodbe oko vlasništva nad nekretninama iz 1992., u kojima je sud baratao tlocrtnim površinama paviljona, navedenima u zemljišnim knjigama. U Gradu su tvrdili da je te podatke Zoran Luštica u ime Tržnica dostavio Gradu, a na temelju njih su bez mjerenja zatim potpisani prvi ugovor o korištenju 1993. i dva koncesijska ugovora iz 1997. i 2007. te naplaćivane sve naknade i rente.

Prvoosumnjičenog se sumnjičilo da je 14. studenog 2001., u nakani da stekne protupravnu imovinsku korist za sebe i osumnjičeno trgovačko društvo; iako znajući da je društvo dužno dostaviti točne podatke o površinama koje koriste radi donošenja rješenja o komunalnoj naknadi i spomeničkoj renti; unatoč tome, dostavio neistinite podatke o površinama prostora Centralne tržnice i Tržnice Brajda, pa je uslijed toga Grad Rijeka donio rješenja s manjim iznosima komunalne naknade i spomeničke rente, čime je oštećen za iznos od 1.486.776,00 kuna, odnosno da je osumnjičenom društvu pribavljena protupravna imovinska korist u tom iznosu.

Međutim, u DORH-u su temeljem prikupljenih podataka i dokaza utvrdili kako niti Grad Rijeka niti osumnjičeno trgovačko društvo nisu provodili mjerenja radi utvrđivanja stvarnih površina Centralne tržnice i Tržnice Brajda, nego se taj podatak koristio iz postojećih odluka gradskih tijela nadležnih za komunalne poslove odnosno temeljem zemljišnoknjižnog stanja za koje vrijedi načelo istinitosti i povjerenja.

‘Stoga nije utvrđeno da bi osumnjičeni Z. L. znao točne podatke o površinama objekata, a niti da ih je sukladno tome prikrivao u nakani da osumnjičenom trgovačkom društvu pribavi protupravnu imovinsku korist, odnosno ne proizlaze osnove sumnje da su osumnjičenici ostvarili obilježja kaznenog djela zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju iz čl. 292. st. 1. i 2. KZ-a, a niti bilo kojeg drugog kaznenog djela za koje se progon poduzima po službenoj dužnosti’, zaključuju u DORH-u.

Ukratko, prema zaključcima i odlukama DORH-a, za štetu nanesenu gradskom proračunu i riječkim poreznim obveznicima, kazneno neće odgovarati nitko. (rd)