Home Kolumne Tko je kriv za odustajanje od obnove zgrade kazališta?

Tko je kriv za odustajanje od obnove zgrade kazališta?

1184
2

Prije mjesec dana gradonačelnik Vojko Obersnel prihvatio je prijedlog Odjela gradske uprave za kulturu da se za obnovu pročelja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca smanji iznos od spomeničke rente s 1.3 milijun kuna na 300.000 kuna. „Predlaže se smanjenje prethodno planiranog iznosa zbog toga što je izrađenom projektnom dokumentacijom utvrđeno da se radi o iznosu koji zahtijeva višegodišnje osiguravanje proračunskih sredstava, a do odgađanja početka radova došlo je i zbog činjenice da je prethodno planirano sufinanciranje od strane Ministarstva kulture odbijeno te je planirane aktivnosti potrebno financirati isključivo sredstvima gradskog proračuna“, pojasnili su iz gradske uprave.

Budući da je riječ o opsežnim radovima Grad ih je planirao izvesti u četverogodišnjem razdoblju i uz sufinanciranje Ministarstva kulture RH. U Odjelu za kulturu tvrde da su prijavnicu na Javne potrebe u kulturi za program zaštite i očuvanja kulturnih dobara Ministarstva s prijedlogom programa sanacije i obnove pročelja i traženim iznosom od tri milijuna kuna predali u srpnju 2010. za uvrštenje u program 2011. godine. „Ministarstvo kulture dopisom od 31. svibnja 2011. godine obavijestilo nas je da naš prijedlog nije uvršten u program Javnih potreba u kulturi RH te u 2011. godini Ministarstvo kulture nije osiguralo financijska sredstva.“ U rujnu 2010. godine prijedlog programa sanacije i obnove zgrade HNK Grad je uputio na natječaj za programe zaštite i revitalizacije nepokretnih kulturnih dobara za 2011. godinu koji raspisuje Primorsko-goranska županija, međutim, pisani odgovor, kažu, dobili nisu.

U izjavi za Novi list pročelnik gradskog Odjela za kulturu Ivan Šarar skrenuo je pažnju javnosti na lošu nacionalnu kulturnu politiku prema kojoj Ministarstvo kulture zagrebački HNK financira s 51 %, a ostale nacionalne kazališne kuće s minimalnim iznosima tako da, primjerice, riječki HNK financira s iznosima koji su i 20-ak puta manji nego što u riječki HNK ulaže Grad Rijeka. Naime, prema aktualnom Zakonu o kazalištima suosnivači zagrebačkog HNK su Republika Hrvatska i Grad Zagreb koji sudjeluju u financiranju u omjeru 51 i 49 posto, a osnivač HNK Ivana pl. Zajca je Grad Rijeka koji je shodno tome dužan pokrivati glavninu troškova.

Nije dugo trebalo da uslijedi službena reakcija iz Minstarstva kulture i to od strane Srećka Šestana, ravnatelja Uprave za izvedbene umjetnosti i audiovizualnu djelatnost Ministarstva kulture RH (Šestan je, inače, prije desetak godina bio intendant riječkog HNK Ivana pl. Zajca). On u svom reagiranju tvrdi da Odjel gradske uprave za kulturu Grada Rijeke u svojoj prijavnici koju je poslao u srpnju 2010. na Poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2011. osim navođenja podataka da je Grad Rijeka u Kapitalne projekte programa zaštite i očuvanja kulturnih dobara u 2010. uvrstio i izradu izvedbenog arhitektonskog projekta obnove pročelja HNK, nije priložio nikakvu financijsku konstrukciju realizacije projekta. Ugovorom o javnoj nabavi koji je sklopljen između Grada Rijeke i Adria-projekta d.o.o. 28. svibnja 2010. godine predviđen je rok za izradu projektne dokumentacije 30. rujan 2010. godine dok je po navodima Odjela u članku u Novom listu „… Projektna dokumentacija izrađena u siječnju 2011. godine te prema izrađenom troškovniku procijenjena vrijednost svih radova iznosi više od 24 milijuna kuna…“ Razlozi kašnjenja izrade projekta od strane najpovoljnijeg ponuđača projektne dokumentacije nisu nam poznati kao ni da li je konzumiran članak 5. ugovora koji govori o neispunjenju ugovornih obveza kao i kašnjenja izrade projekta. Važno je napomenuti da projektnu dokumentaciju nismo dobili ni nakon šest mjeseci od njezine izrade i da smo iznos potreban za investiciju imali prilike doznati tek iz navedenog članka.“

Šestan također napominje da je u 2011. godini Ministarstvo zaprimilo zahtjev za financiranjem investicija i investicijskog održavanja od strane HNK Ivana pl. Zajca te je za investicijsko održavanje i nabavku potrebne opreme izdvojilo pola milijuna kuna a za redovnu djelatnost i manifestacije 2,2 milijuna kuna.


Ivan Šarar

Ivan Šarar je nedugo nakon Šestanovog reagiranja u Novom listu na svom blogu http://ivansarar.tumblr.com/ objavio tekst „Dupli K und K. ili Kazališne Kuće u sezoni Kiselih Krastavaca“ u kojem na nekoliko kartica teksta objašnjava nelogičnosti u državnoj kulturnoj politici i polemizira s prijašnjim Šestanovim izjavama koje je 2000. davao kao intendant riječkog HNK,a u kojima Šestan i sam kritizira nelogičnosti u financiranju sustava HNK. Na direktne optužbe Šestana na račun rada riječkog Odjela za kulturu pročelnik Šarar se nije osvrnuo. S obzirom da je ova tema, umjesto da javnost dođe do konkretnih saznanja o tome kako se i na što troši novac poreznih obveznika, opet pokrenula staru priču (koju lokalni SDP svako malo podgrijava kao alibi za vlastiti nerad) o animozitetu Zagreba prema Rijeci, za komentar navoda Srećka Šestana upitali smo pročelnika Odjela za kulturu Ivana Šarara.

„Prijavnice za javne potrebe Ministarstva kulture RH u svojom sadržaju kao sastavni dio imaju Prijedlog financijske konstrukcije za izvršenje programa koji je u obaveznom on-line obrazcu ispunjen budući slanje istog nije niti moguće ako ta polja nisu ispunjena.U tom trenutku s obzirom na činjenicu da je projektna dokumentacija tek bila u izradi i nismo raspolagali procjenom troškova od strane projektanta za potrebe slanja prijavnice samostalno smo izvršili procjenu prve faze, koja bi se odnosila na radove na stolariji, u iznosu od 3.000.000,00 kuna što je izrađenom projektnom dokumentacijom sada i potvrđeno.Troškovnik zaštitnih radova na nepokretnom kulturnom dobru koji je prilog 1. prijavnice nije ispunjen jer u tom trenutku, kako smo već naveli, nismo imali realne i precizne podatke temeljene na projektnoj dokumentaciji, a u pozivu koji je objavljen 1.lipnja, 2010. ispunjenje tog priloga nije navedeno kao obavezno“, pojašnjava Šarar.

Ravnateljica Direkcije za zaštitu i očuvanje kulturnih dobara Nikolina Radić Štivić pojasnila nam je da je rok predviđen za dovršetak izrade projektne dokumentacije prolongiran „iz razloga potrebe za dužim vremenskim periodom istraživanja arhivske dokumentacije koja se odnosila na konzervatorsko-restauratorska istraživanja provedena prilikom rekonstrukcije zgrade sedamdesetih godina prošlog stoljeća.“

Što se tiče Šestanovih optužbi da Ministarstvo kulture nije dobilo projektnu dokumentaciju niti nakon šest mjeseci od njezine izrade, Šarar kaže: „Ministarstvo kulture Republike Hrvatske nije se niti u jednom trenutku obratilo Gradu Rijeci sa zahtjevom za dopunu prijave i dostavu predmetne projektne dokumentacije te iz tog razloga ista nije naknadno dostavljena.“

I dok se Grad svađa s Državom oko milijun kuna za uređenje zgrade HNK koja je jedna od najreprezentativnjih građevina u gradu i ima status pojedinačnog kulturnog dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, široke je ruke kad je u pitanju motorni brod Galeb za koji su u protekle četiri godine Riječani izdvojili gotovo milijun eura. S obzirom da novac za održavanje Galeba dolazi iz dijela proračuna koji se kupi iz riječke spomeničke rente, ovime je zakinuta riječka spomenička baština, među kojom je i zgrada riječkog HNK, za koju, očito, ostaje sve manje novca.

Drugi problem koji ovaj slučaj još jednom izbacuje na površinu je nedostatak komunikacije riječke gradske uprave kako s državom, tako i sa županijom. I dok se loši odnosi na relaciji grad-država objašnjavaju animozitetom između SDP-ove vlasti u Rijeci i HDZ-ove vlasti u državi, čudi još jednom potvrđeni aposlutni nedostatak komunikacije na razini grada i županije s obzirom da je u obje jedinice na vlasti SDP. Bolji poznavatelji prilika kažu da je ovdje u pitanju osobni animozitet između stranačkih kolega Obersnela i Komadine. O čemu god da je riječ, na kraju uvijek ispašta grad Rijeka i njezini građani čija bi dobrobit svima trebala biti na prvom mjestu. (sp)

2 COMMENTS

  1. KAD JE RIJEČKA SPOMENIČKA BAŠTINA U PITANJU I VOJKO OBERSNEL KAO GRADONAČELNIK ONDA SE RADI O SUPROTNIM POLOVIMA . ČOVJEK JEDNOSTAVNO NE PODNOSI ONO ŠTO ČINI JEDAN OD BITNIH IDENTITETA RIJEKE, A TO JE NJENA PREBOGATA SPOMENIĆKA BAŠTINA KOJA PROPADA I ZA KOJU NIKAD NEMA NOVCA. ALI ZA M.B. GALEB MOŽE SE UVIJEK NAĆ NOVCA JER OBERSNEL NE MOŽE PREŽALIT TITOVO VRIJEME

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here