U ponedjeljak je u tvornici Orada Adriatic, smještenoj u industrijskoj zoni na Kukuljanovu pokraj Rijeke, došlo do tragičnog incidenta u kojem je smrtno stradala 26-godišnja radnica. Nesretna žena, državljanka Bosne i Hercegovine, preminula je najvjerojatnije uslijed trovanja sumporovodikom. Još 15 njenih kolega pregledano je u KBC-u Rijeka zbog sumnje na trovanje, no nitko od njih nije imao teže simptome.
Detalji incidenta
Prema riječima dr. Mate Lerge, voditelja Objedinjenog hitnog bolničkog prijama KBC-a Rijeka, pacijenti su imali vrlo blage tegobe ili su bili bez simptoma. Izloženost sumporovodiku može izazvati simptome u rasponu od blagih iritacija do stanja opasnih po život.
Vatrogasci su nakon incidenta dežurali cijelu noć, a ujutro su ponovno mjerili vrijednosti plina kako bi osigurali siguran ulazak u objekt. Očevid je započeo nakon što su utvrdili da su vrijednosti plina u normalnim okvirima. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Vežica, Frane Žudić, izjavio je da se još uvijek utvrđuje točan uzrok smrti radnice.
Suvlasnici Orada Adriatic: Tko stoji iza tvrtke?
Tvrtka Orada Adriatic d.o.o., osnovana 1994. godine, specijalizirana je za ulov, uzgoj, preradu i trgovinu ribom. Sjedište tvrtke nalazi se na otoku Cresu, a poznata je po visokoj kvaliteti brancina i orade koje uzgaja u čistim morskim vodama.
Suvlasnici tvrtke su:
- Ivan Franolić
- Zoran Luštica
- Marko Miculinić
- Josip Povrženić
Ivan Franolić
Ivan Franolić je poznati riječki poduzetnik koji je svoje poslovno carstvo izgradio počevši s koncesijom nad Tržnicama Rijeka 1992. godine. Preuzimanje upravljanja gradskim tržnicama omogućilo mu je značajan financijski rast i kasnija ulaganja u druge sektore, posebno u hotelijerstvo. Bio je većinski vlasnik Jadran hotela, koji upravljaju nekim od najpoznatijih riječkih hotela poput Bonavije, Jadrana i Continentala, kao i turističkim kompleksom Uvala Scott.
Njegova se imovina procjenjuje na više od 50 milijuna eura, što ga svrstava među najutjecajnije poduzetnike u regiji. Franolić je 2022. godine prodao većinski udio u Jadran hotelima izraelskoj grupaciji Brown Hotels, no i dalje je aktivan u poslovnom svijetu kroz suvlasništvo u Orada Adriatic.
Franolićev poslovni uspon često se povezuje s njegovim počecima u Tržnicama Rijeka, a mediji su ga dovodili u vezu s lokalnim političkim strukturama i Slavkom Linićem, što je pridonijelo njegovom utjecaju i poslovnim prilikama.
Zoran Luštica
Zoran Luštica je također istaknuti riječki poduzetnik s dugogodišnjim iskustvom u gospodarstvu. Bio je direktor Tržnica Rijeka, gdje je surađivao s Franolićem, što označava njihove zajedničke poslovne početke. Kasnije je obnašao funkciju predsjednika Uprave Jadran hotela, gdje je posjedovao oko 13% dionica tvrtke.
Kao i Franolić, Luštica je sudjelovao u prodaji Jadran hotela grupaciji Brown Hotels, nakon čega je ostao u tvrtki kao savjetnik. Osim toga, vlasnik je tvrtke Tiha Ribolov d.o.o., specijalizirane za gospodarski ribolov.
Marko Miculinić
Marko Miculinić je predsjednik Uprave Orada Adriatic i jedan od ključnih ljudi u operativnom vođenju tvrtke. Pod njegovim vodstvom, tvrtka je povećala proizvodne kapacitete i proširila se na međunarodna tržišta.
Josip Povrženić
Josip Povrženić je javnosti poznatiji iz izdavačkih projekata pot Ri-telefaxa ili riječkog oglasnika “Burza” gdje je bio glavni i odgovorni urednik.
Povezanost s političkim strukturama i počeci u Tržnicama Rijeka
Ivan Franolić i Zoran Luštica svoju su poslovnu karijeru započeli u Tržnicama Rijeka, gdje su stekli iskustvo i kapital koji su kasnije uložili u druge projekte. Njihovo upravljanje gradskim tržnicama odigralo je ključnu ulogu u njihovom poslovnom usponu. Mediji su ih povremeno povezivali s lokalnim političkim strukturama, što je izazivalo različite reakcije u javnosti.
Tragedija u tvornici Orada Adriatic skrenula je pozornost na važnost sigurnosti na radnom mjestu, posebno u industrijama gdje radnici mogu biti izloženi opasnim tvarima. Suvlasnici tvrtke, poznati po svojim ranijim poslovnim poduhvatima i utjecaju u riječkom gospodarstvu, sada su suočeni s izazovima odgovornosti i potrebe za transparentnošću u istrazi ovog nesretnog događaja.
