NAMJERA bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland prerasla je iz retorike u konkretnu politiku, piše The New York Times. Prema informacijama iz Bijele kuće, radi se na formalnom planu koji uključuje angažman više ministarstava kako bi se ostvarila ideja prisvajanja najvećeg svjetskog otoka, trenutno pod suverenitetom Danske.
Višemilijunski strateški pothvat
Trump vidi Grenland kao stratešku i ekonomsku priliku, a spominje se i usporedba s “najvećim poslom s nekretninama u povijesti”. Površina od preko dva milijuna kvadratnih kilometara i bogatstvo minerala poput rijetkih metala, urana, bakra i nafte, čini otok izuzetno atraktivnim.
Administracija razmatra zamjenu danskih subvencija od 600 milijuna dolara godišnje s izravnim poticajima stanovnicima Grenlanda, u iznosu od oko 10.000 dolara po osobi. Argument je da bi SAD mogao puno efikasnije iskoristiti prirodna bogatstva otoka.
Danski otpor i grenlandski skepticizam
Danska je višekratno odbila bilo kakvu mogućnost prodaje Grenlanda. Premijerka Mette Frederiksen izjavila je da “ne možete anektirati drugu zemlju”, a takav stav podržava i većina danskih i grenlandskih političara.
Međutim, Trumpova strategija ne cilja nužno na Kopenhagen, već na izravno pridobivanje grenlandskog stanovništva. U planu su kampanje na društvenim mrežama, povijesne i kulturne poveznice s Inuitima s Aljaske te naglasak na ekonomske benefite.
Na posljednjim izborima, stranka koja podržava približavanje SAD-u osvojila je tek četvrtinu glasova, što sugerira da plan Bijele kuće neće biti lako provesti.
Sigurnosni i geopolitički aspekti
Trumpova administracija tvrdi da je Grenland važan za nacionalnu i međunarodnu sigurnost. Već postoji američka vojna baza na otoku, a SAD je Grenland branio i tijekom Drugog svjetskog rata. Nova pomorska ruta otvorena otapanjem arktičkog leda dodatno povećava važnost regije, posebno u svjetlu sve prisutnijih ruskih i kineskih interesa.
Povijesni kontekst i poruke Trumpove kampanje
Zanimljivo je da ideja kupnje Grenlanda nije nova. Još 1946. predsjednik Harry Truman nudio je Danskoj milijardu dolara za otok. No, za razliku od tada, današnji prijedlog dolazi u obliku političkog, komunikacijskog i ekonomskog pritiska, čime Trump pokušava ostvariti cilj bez formalne kupoprodaje.
Trump je poručio: “Grenland će biti zaštićen, bogat i samoodređen. Ako nas izaberete, bit ćete dio Amerike.”
No, reakcije iz Danske jasno pokazuju da ovaj plan ima više izgleda izazvati diplomatske napetosti nego otvoriti novo poglavlje u američkom teritorijalnom širenju.
