Nedavno je u središtu Rijeke svečano otvoren novi kontejnerski terminal, Rijeka Gateway, poznat i kao Zagrebačka obala. Premda su iz terminala građani dobili informacije da će buka i svjetlosno zagađenje biti minimalni, video snimke koje su pristizale na adresu udruge Pravda istina odgovornost (Udruga PIO) pokazuju drugačije.
Buka i svjetlosno zagađenje u Sušaku
Stanovnici Sušaka već dugo upozoravaju na negativan utjecaj kontejnerskih terminala na miran život u gradu. Noćni rad i buka ometaju san, dok svjetlosno zagađenje dodatno narušava kvalitetu života. Udruga PIO je više puta pisala o tim problemima. Sada pozornost žele usmjeriti i na zagađenje zraka koje nastaje ispuštanjem plinova s brodova i lučke mehanizacije, posebice portalnih dizalica.
Zagađenje zraka i zdravstveni rizici
Glavni izvor onečišćenja zraka u lukama dolazi iz izgaranja teškog goriva s visokim udjelom sumpora. Osim standardnih štetnih spojeva poput ugljikovog dioksida i ugljikovog monoksida, najveću prijetnju predstavljaju emisije sumpornog dioksida (SOx), dušikovog oksida (NOx) te čestično zagađenje.
Sitne čestice nastale iz ovih spojeva mogu se udahnuti i ući u pluća, a potom krvotokom dospjeti u cijelo tijelo, ugrožavajući ljudsko zdravlje i ekosustave. Dok se automobili često navode kao glavni zagađivači zraka, brodovi i luke u mnogim slučajevima proizvode znatno više štetnih emisija.
Primjer Venecije pokazuje da čak i u gradovima bez cestovnog prometa može doći do povećanja broja karcinoma zbog uplovljavanja velikih kruzera. Upravo je taj razlog doveo do zabrane uplovljavanja velikih kruzera u grad.
Izazovi suživota s gradom
U Rijeci se često ističe kako je grad oduvijek bio luka. Iako je to točno, povijesni razvoj luka pokazuje da se s vremenom težilo dislociranju luka iz središta gradova. Napredak tehnologije i rast brodova stvorili su ozbiljne probleme suživota.
Kontejnerske luke, zbog svoje buke i velike prostorne zahtjevnosti, posebno stvaraju izazove kada se nalaze u centru grada. Primjer luka Rotterdam pokazuje da najveći terminali često budu udaljeni kilometrima od gradskih središta, smješteni na pučini, kako bi se smanjio utjecaj na stanovništvo.
Loše planiranje terminala
Udruga PIO kaže da je postojala vizija razvoja riječke luke koja se nije ostvarila. Umjesto sveobuhvatnog i strateški pozicioniranog terminala, razvoj je zaustavljen na manjim lokacijama poput Brajdice i Zagrebačke obale. Zašto su političari omogućili ovakav razvoj koji građanima donosi gubitke, ostaje otvoreno pitanje. Prepisivanje tuđih iskustava i neiskorištavanje geografskih prednosti grada dovelo je do suboptimalnih rješenja koja negativno utječu na kvalitetu života stanovnika Rijeke.
