U Puli je ovih dana obilježena 79. obljetnica eksplozije na kupalištu Vergarolla, tragedije koja se dogodila 18. kolovoza 1946. godine. U 14:10 sati odjeknula je snažna eksplozija protubrodskih mina, pri čemu je poginulo više od 60 ljudi – mahom žena, djece i obitelji talijanske nacionalnosti. Tko je postavio eksploziv i s kojom namjerom, nikada nije razjašnjeno.
Iako su desetljećima službene verzije događaja bile tabu tema, danas među povjesničarima postoji konsenzus da eksplozija nije bila slučajna. “Sigurno je namjerno izazvana, ali sigurno nećemo saznati od koga i zašto”, izjavio je 2020. godine povjesničar Raul Marsetič.
Komemoracija podijelila javnost
Ovogodišnja komemoracija nije prošla u miru. Gradonačelnik Pule Peđa Grbin demonstrativno je napustio skup nakon što je predstavnik talijanske nacionalne manjine Ennio Forlani eksploziju povezao s jugoslavenskim planom etničkog čišćenja Talijana. Forlani je podsjetio i na intervju Milovana Đilasa iz 1991., u kojem je govorio o antitalijanskoj propagandi i dopuštenim pritiscima za protjerivanje Talijana iz Istre.
U govoru je iznio i posebno intrigantnu tvrdnju – povezao je tragediju s ubojstvom povjesničara Williama Klingera u New Yorku 2015. godine.
Tko je bio William Klinger?
Klinger, rođen u Rijeci 1972., bio je međunarodno cijenjen povjesničar koji se specijalizirao za modernu hrvatsku i jugoslavensku povijest te za djelovanje OZNA-e i Titove političke policije. Doktorirao je na Europskom sveučilišnom institutu u Firenzi, govorio šest jezika i istraživao arhive diljem Europe i SAD-a.
Krajem siječnja 2015. ubijen je u Queensu, u New Yorku. Policija je kao motiv navela financijsku prijevaru i sukob s poznanikom Alexandrom Bonichom, koji je optužen za ubojstvo bez predumišljaja. No, zbog činjenice da se Klinger u SAD-u nalazio radi istraživanja američkih vojnih arhiva upravo o slučaju Vergarolla i ulozi OZNA-e, u dijelu javnosti i među pripadnicima talijanske manjine pojavile su se sumnje da je njegovo ubojstvo imalo i političku dimenziju.
Grad Rijeka mu je posthumno dodijelio Zlatnu plaketu za izniman doprinos istraživanju povijesti Rijeke i njezine međunarodne kontekstualizacije, čime je odano priznanje njegovom znanstvenom i kulturnom radu.
Dvije tragedije povezane istom sjenom
Forlanijev govor na komemoraciji podsjetio je da misterij Vergarolle i Klingerovo ubojstvo povezuje ista nit – nedostatak jasnih odgovora i postojanje kontradiktornih narativa. Vergarolla se u talijanskoj zajednici često promatra kao signalizirani početak egzodusa Talijana iz Istre, dok Klingerovo ime ostaje vezano uz neumorne pokušaje da razotkrije ulogu OZNA-e i jugoslavenskih vlasti u poratnim tragedijama.
Iako američka istraga Klingerovu smrt vodi kao posljedicu osobnog sukoba i prijevare, dio njegovih kolega, pa i političkih predstavnika talijanske manjine u Istri, vjeruje da je prerano odbaciti mogućnost šire pozadine.
Istina još nije pronađena
Ni za Vergarollu, ni za Klingerovo ubojstvo ne postoje konačni odgovori. Jedno je sigurno – obje priče nose težinu nerazjašnjenih povijesnih trauma koje i dalje izazivaju podjele. Dokle god se otvaraju samo pojedine verzije istine, a ostale proglašavaju revizionizmom, povijesne rane nastavit će krvariti.
HRT-ov prilog povodom obilježavanja obljetnice Vergarole pogledajte na linku.
