Idućeg ponedjeljka održat će se sjednica Gradskog vijeća na kojoj bi gradski parlament iz trećeg pokušaja trebao izdati dopusnicu za uzimanje kredita od 44 milijuna kuna kojim bi se dovršili palača šećerana i M/B Galeb. Kao što je poznato, koplja su se u dosadašnja dva pokušaja lomila na poskupljenju rekonstrukcije broda Galeb u odnosu na planirani iznos, a dio opozicije je to začinio i ideološkom protivljenju obnove broda koji je svojedobno koristio Josip Broz Tito. Treba podsjetiti da su vijećnici dovedeni u nezavidnu poziciju jer bez prihvaćanja ovog kredita ne bi bilo moguće zatvaranje financijske konstrukcije ‘Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine’ što bi zaprijetilo udaru na gradski proračun s obzirom da bi dio već povučenih EU sredstava trebao biti vraćen.
Prema najnovijem prijedlogu koji će se naći pred vijećnicima, financijska konstrukcija je zatvorena na način da neće biti dodatnih zaduženja u odnosu na predviđeni iznos kredita od 44 milijuna kuna. Naime, nakon što je otvoren natječaj ponuditelja za rekonstrukciju broda, ispalo je da bi u slučaju prihvaćanja niže ponude Grad Rijeka i dalje bio ‘kratak’ za nekih 16-tak milijuna kuna čak i da sporni kredit prođe na Gradskom vijeću. Prema materijalima za iduću sjednicu Gradskog vijeća, vidljivo je da je iz projekata koji su u tijeku pronađeno ukupno 22 milijuna kuna viška od kojih će dio biti preusmjeren na Galeb.
Lokalni HDZ protiv, Vlada za revitalizaciju kompleksa Benčić – cigleni i T-objekt
Ugovorom o dodjeli sredstava Fonda za sufinancirane provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini, sklopljenog između Grada Rijeke i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a, Gradu Rijeci odobrena su bespovratna sredstva u iznosu od 10 milijuna kuna za sufinanciranje vlastitog učešća u provedbi projekta ‘Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt’. I to sve iako je lokalni HDZ prošle godine bio protiv podizanje kredita u tu svrhu.
Nadalje, u provedenim postupcima javne nabave za izvođenje radova na objektima Cigleni i T-objekt, koji se rekonstruiraju unutar projekta ‘Revitalizacija kompleksa Benčić-Cigleni i T-objekt’, iznos dobivenih ponuda niži je od iznosa planiranih sredstava, tako da je za oba objekta koji se rekonstruiraju ugovorena cijena za oko 12 milijuna kuna manja od planirane.
Budući da u odnosu na financiranje projekta ‘Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt’, a za koji je Gradsko vijeće prošle godine odobrilo kredit, neće biti potrebe za korištenjem cjelokupnog kreditnog iznosa od 98,4 milijuna kuna, već će se kreditna sredstva utrošiti u smanjenom iznosu, dio kreditnih sredstava u iznosu od 16,6 milijuna kuna prenamijenio bi se za financiranje obnove broda Galeb u sklopu projekta ‘Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine’. Navedeno znači da bi se u strukturi sredstava iz Ugovora o kreditu smanjio iznos kreditnih sredstava namijenjen za financiranje projekta ‘Revitalizacija kompleksa Benčić – Cigleni i T-objekt’ za 16,6 milijuna kuna te bi isti sada iznosio oko 82 milijuna kuna, a prenamijenjenim iznosom kredita od 16.6 milijuna kuna financirao bi se projekt ‘Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine’, u dijelu koji se odnosi na obnovu broda Galeb.
Umjereni Plenković i stranački ekstremisti
Na taj način se u spašavanje projekta Galeb posredno uključila i hrvatska Vlada koja je očito svjesna kako se u slučaju Rijeke kao Europske prijestolnice kulture radi ne samo o gradskom nego i o najvažnijem nacionalnom projektu iduće godine. Sve to dovoljno govori i o odnosu umjerenog Plenkovića i ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek prema stranačkim ekstremistima u riječkom HDZ-u koji su pitanje obnove Galeba posljednjih mjeseci pretvorili u biti ili ne biti svoje političke platforme. Pri tome se s racionalnog prešlo na ideološki teren pa su se u obrani svojih stavova koristili i krajnje bizarnim argumentima poput onog prema kojem je brod Galeb nepodoban za spomenik kulture s obzirom da je sudjelovao u agresiji na Hrvatsku.
Kao i u mnogim prethodnim situacijama, taktika ideološkog radikaliziranja će se pokazati promašenom jer u Rijeci radikali tradicionalno ne prolaze. Iako je početkom mandata riječki HDZ po prvi put bio u situaciji da suodlučuje u vođenju Gradskog vijeća, upravo ih je stranačka radikalizacija dovela u gubitničku poziciju u kojoj do kraja mandata neće odlučivati o ničemu.
Pa dali imamo u Zagrebu “zlocinacku vladu”?