“I u nedjelju će vrijeme biti pogodno za aktivnosti na otvorenom, a već od ponedjeljka ponovno promjenjivo. Povremeno će biti kiše, početkom tjedna u gorju i susnježice i snijega, na Jadranu moguće i grmljavine, a uz umjereno do jako jugo i jugozapadnjak od utorka je vrlo velika vjerojatnost postupnog porasta temperature.”, sažeta je tjedna vremenska prognoza koju je za kratku HRT-ovu emisiju “Vrijeme” uoči “Dnevnika” u 19 sati pripremila Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing. iz DHMZ-a, za HRT.
Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing.: “I u nedjelju u Slavoniji, Baranji i Srijemu ujutro mjestimice magla, zatim djelomice sunčano. Najniža temperatura zraka većinom 0 or 1 °C, a najviša dnevna oko 9 °C.
U središnjoj Hrvatskoj najviša temperatura između 8 i 10 °C. Nakon jutra malo toplijeg od subotnjeg i tek rijetko gdje mraza i magle, danju će biti djelomice sunčano uz promjenjivu naoblaku.
Više sunčanog vremena bit će u gorskim krajevima te sosobito na sjevernom Jadranu gdje će prevladavati sunčano. Po kotlinama gorskih krajeva ujutro moguća magla, ali i mraz,uz najnižu temperaturu zraka između -4 i -1 °C. Najviša dnevna između 5 i 9 °C, na Jadranu od 13 to 15 °C.
Uz obalu će puhati umjerena bura, ujutro podno Velebita i jaka, poslijepodne zapadni i jugozapadni vjetar. Slabe do umjerene bure bit će i uz obalu Dalmacije, od sredine dana zapadnog i sjeverozapadnog vjetra. Prevladavat će sunčano i ugodno toplo za ovo doba godine uz temperaturu zraka uglavnom između 14 i 16 °C.
Podjednako vrijeme bit će i na jugu Hrvatske – obilje sunca uz umjerenu buru ujutro, a zatim slab do umjeren sjeverozapadni vjetar, pa će i more biti malo do umjereno valovito.”
“Tjedan će na kopnu početi oblačnijim vremenom uz povremene oborine – uglavnom mjestimičnu kišu, ali ponajprije u gorskim krajevima može biti oborina na granici kiše i snijega. Prema sredini tjedna promjenjivo, uz povremenu kišu uglavnom u gorju. Uz jačanje jugozapadnog vjetra i temperatura zraka postupno će rasti.
Promjenjivo će sljedećih dana biti i na Jadranu. Povremeno kiša, u ponedjeljak mjestimice vjerojatno i u obliku pljuskova s grmljavinom. Puhat će umjereno jugo, na sjevernom dijelu i jugozapadnjak. Postupno toplije, i ujutro i danju.”, prognozirala je za HRT Dunja Plačko-Vršnak, dipl. ing. iz DHMZ.
Vakula najavio proljeće
Za razliku od veljače, koja je u većini Hrvatske dobila klimatološku ocjenu DHMZ-a “normalno” – i prema srednjoj mjesečnoj temperaturi zraka i prema ukupnoj mjesečnoj količini oborine – zima je imala zamjetnije veće odstupanje od prosjeka pa je zaslužila ocjene “toplo” i “vrlo toplo” te uglavnom “kišno” i “vrlo kišno”. I dugoročne prognoze za proljeće daju povećanu vjerojatnost pozitivnog odstupanja, posebice srednje sezonske temperature zraka.
Ocjena “normalna” prilično “skriva” zamjetnija toplija i hladnija razdoblja veljače, kao i dugotrajniji niz sušnih dana te kraći s oborinama, i to intenzivnijima. Djelomično na njih upućuju lokalne ocjene “sušno”, na jugu Hrvatske i “vrlo sušno”, te “kišno” ponegdje u istočnoj Hrvatskoj.
Od svega će se vjerojatno ponajviše pamtiti zimska epizoda posljednjeg vikenda, koja je prouzročila kojekakve nevolje.
47 cm novog snijega u Gospiću, izmjerenih 27. veljače u 7 sati, jedna je od većih vrijednosti, ali ne i najveća.
Samo u veljači je više izmjereno 3 puta:
59 cm 9. 2. 1986. godine,
64 cm 11. 2. 1999., kada je i posljednji put izmjereno više od 47 cm te
78 cm 19. 2. 1958., što je i najveća ikad izmjerena visina novog snijega na toj meteorološkoj postaji DHMZ-a.
A više nego ove godine izmjereno je još 7 puta u drugim mjesecima: 4 puta u siječnju – i to najviše 70 cm 18. 1. 1950. godine, te 2 puta u prosincu i 1 u studenome.
Možda je zanimljivo znati i kako je prema analizi koju je pripremio Izidor Pelajić, mag. phys.-geophys. iz DHMZ-a, od prvih 25 najvećih visina novog snijega – od 40 cm do 78 cm – njih 11 izmjereno u veljači.
Slijede 7 mjerenja u siječnju, 3 u prosincu, 2 u travnju te po 1 mjerenje veće od 40 cm u ožujku 2004. godine i studenome 1980.
Naravno, osim razmjerno velike količine snijega u kratko vrijeme, ne smije se zanemariti ni jak i olujan vjetar koji je prouzročio dodatne nevolje.
I dok veljača nije bila blizu ekstremne – zima je! U mnogim mjestima među 5 najtoplijih u povijesti mjerenja. Štoviše, na meteorološkim postajama Zagreb Maksimir i Osijek srednja sezonska temperatura zraka bila je 2. najviša, odmah iza zime 2006/7. A podaci za Osijek postoje još od zime 1899/90!
Nije ‘zalud u dugoročnim prognozama pisano: “…prema najnovijim dostupnim dugoročnim prognozama u Hrvatskoj je velika vjerojatnost da će zima biti barem malo toplija od prosjeka.”
Naravno, uz napomenu: “…treba opet imati na umu da prognostički modeli za dulji vremenski rok nisu odveć pouzdani.”
No, i ovaj put su se ostvarili, čak i s većim pozitivnim odstupanjem nego je bilo prognozirano.
Ne samo po temperaturi zraka, nego i po ukupnoj sezonskoj količini oborine razdoblje od 1. prosinca 2022. do 28. veljače 2023. godine je ponegdje bilo znatno iznad prosjeka – čak “ekstremno kišno”, kao primjerice u Varaždinu i okolici. Vrlo blizu te ocjene bilo je i u većem dijelu središnje i istočne Hrvatske, te mjestimice u Gorskome kotaru i Lici, dok je na sjevernom i južnom dijelu Jadrana klimatološka ocjena bila “normalno”, uz mjestimičan čak mali manjak oborine od prosječne sezonske količine, kao primjerice u Lastovu, Pločama i Dubrovniku.
Proljeće
Kao i za zimu, i prognoze za proljeće daju povećanu vjerojatnost za toplije proljeće te u dijelu Hrvatske kišovitije od prosječnoga. Nadajmo se samo bez ponavljanja “zimskih” – i većih odstupanja od prognoziranih. I bez njih se razgovori o klimatskim promjenama, između ostaloga – i srijedom prijepodne na Prvom programu Hrvatskog radija – pokazuju i više nego opravdanima…
